Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Kajetan Petter i Hrvatski narodni preporod (CROSBI ID 198861)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Paušek-Baždar, Snježana Kajetan Petter i Hrvatski narodni preporod // Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice ..., 19 (2012), 1; 87-96

Podaci o odgovornosti

Paušek-Baždar, Snježana

hrvatski

Kajetan Petter i Hrvatski narodni preporod

Austrijanac Kajetan Petter (1817.-1850.) je ostavio nezaobilazan trag u osnivanju i razvitku prirodoslovne sredine u Hrvatskoj u doba preporoda. Premda je djelovao samo šest godina u Zagrebu (1844.-1850.), on se istaknuo kao profesor prirodoslovlja i matematike na Filozofskom fakultetu Kraljevske zagrebačke akademije te kao utemeljitelj i voditelj Mineraloške zbirke Narodnog muzeja Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, za štoje i odlikovan (1847.). Štoviše bio je jedini prirodoslovac u to doba koji je dobio na korištenje stan u palači Narodnog doma, gdje je, pored ostalog, bio smješten i Muzej. Svojim djelom i djelovanjem zadužio je više hrvatskih preporoditelja, pa je bio cijenjen, poznat i priznat u doba kad je djelovao ( Ljudevit Vukotinović, Vatroslav Bertić). Nije bio zaboravljen ni kasnije, pa su mu u drugoj polovici 19. stoljeća odali priznanje istaknuti hrvatski prirodoslovci: Đuro Pilar, Josip Torbar, Milan Grlović

Petter; Hrvatski narodni preporod; prirodoslovlje; Kraljevska zagrbačka akademija; Filozofski fakultet; Mineraloška zbirka; Narodni muzej; Narodni dom

nije evidentirano

engleski

Kajetan Petter and the croatian national revival

nije evidentirano

Petter; Croatian national revival; science; Royal Academy in Zagreb; Faculty of Philosophy; Mineralogical Collection; National Museum; National home

nije evidentirano

Podaci o izdanju

19 (1)

2012.

87-96

objavljeno

1331-7172

Povezanost rada

Kemija, Povijest