hrvatski

Značenje krštenja djece u Hrvatskoj

Na osnovi istraživanja "Kršćanski identitet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života", provedena tijekom svibnja i lipnja 2008. g., autori istražuju značenje krštenja djece u Hrvatskoj. U istraživanju su se ispitanici izjašnjavali o pet tvrdnji: 1. Krštenjem dijete postaje dijete Božje i članom Crkve ; 2. Dijete treba krstiti da ga ne snađe kakvo zlo ; 3. Krštenje djeteta važno je radi drugih sakramenata i crkvenih obreda ; 4. Krštenje je važno jer se uglavnom sva djeca krste, pa nije dobro biti iznimka ; 5. Kada odraste, dijete samo treba odlučiti o krštenju. Istraživanje je pokazalo diferenciranost stavova ispitanika s obzirom na spol, dob, stupanj obrazovanja, pohađanje nedjeljne mise te, konačno, s obzirom na regiju ispitanika. Žene, starije osobe, vjernici-praktikanti, osobe s nižim obrazovanjem te ispitanici s područja Slavonije, Dalmacije, Like, Pokuplja i Banovine bliži su stavu Crkve o krštenju djece, ali su u isto vrijeme skloniji tradicionalnom shvaćanju krštenja kao sredstvu integracije u društvo. U isto vrijeme muškarci, mlađe i obrazovanije osobe, oni koji ne pohađaju nedjeljnu misu te ispitanici iz Istre i Kvarnera, Zagreba i Zagrebačke županije i Sjeverne Hrvatske skloniji su "liberalnijem" i manje tradicionalnom stavu krštenja djece za vlastiti identitet. Rezultati ovog istraživanja uspoređeni su s tri prethodna istraživanja u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2000. godine.

krštenje djece, kršćanski identitet, tradicionalna vjera, socijalizacija, "sakramentalizacija", hrvatske regije

nije evidentirano