Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Usporedba stanja u stočarstvu izmađu Hrvatske i susjednih zemalja članica CEFTA-e (CROSBI ID 480068)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Jurić, Ivan ; Đikić, Marija ; Kolega, Ante Usporedba stanja u stočarstvu izmađu Hrvatske i susjednih zemalja članica CEFTA-e // Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva, zbornik priopćenja i sažetaka / Kolega, Ante (ur.). Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo, 1999. str. 139-140-x

Podaci o odgovornosti

Jurić, Ivan ; Đikić, Marija ; Kolega, Ante

hrvatski

Usporedba stanja u stočarstvu izmađu Hrvatske i susjednih zemalja članica CEFTA-e

Razvoj stočarstva u susjednim zemljama, članicama CEFTA-e, Mađarskoj i Sloveniji posebice važan za Hrvatsku zbog mogućeg malograničnog prometa i znatno veće razmjene zbog malih transportnih troškova. Kako stočarski proizvodi u malograničnom prometu imaju veliki udjel, konkurentnost između ove tri zemlje u stočarskoj proizvodnji za Hrvatsku od posebne je važnosti. Analiza stočarske proizvodnje u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji pokazuje da Hrvatska po stanovniku proizvodi: 132 kg mlijeka, 11,3 kg jaja i 24,4 kg svih vrsta mesa. Mađarska proizvodi 198; 17,7 i 117,8, a Slovenija 309; 11,4 i 92,6. Obradivih površina po stanovniku u Hrvatskoj je 0,275 ha, u Mađarskoj 0,482, a u Sloveniji 0,120, te ostalog zemljišta u Hrvatskoj 0,940 ha, Mađarskoj 0,420 ha i Sloveniji 0,899 ha. Analizirana razina proizvođačkih i maloprodajnih cijena stočarskih proizvoda u Hrvatskoj je veća od razine cijena u Mađarskoj i Sloveniji za 10 do 35%. Na 100 dolara izvoza živih životinja u Hrvatsku se uvozi za 977 dolara, u Mađarsku svega 9 dolara, a u Sloveniju 547 dolara. Na 100 dolara izvoza mesa i mesnih prerađevina u Hrvatsku se uvozi 207 dolara, u Mađarsku 8 dolara, te u Sloveniju 96 dolara, a na 100 dolara uvoza mlijeka, mliječnih prerađevina i jaja u Hrvatsku se uvozi 92 dolara, u Mađarsku 62, a u Sloveniju 35 dolara. Osnovni cilj strategije u stočarskoj proizodnji i preradi u Mađarskoj i Sloveniji je konkurentnost cijena u odnosu na zemlje okruženja, dok u Hrvatskoj postoji “strategija visokih cijena” koju je kao svoj interes definirala Hrvatska udruga poslodavaca. Sustav poticajnih mjera u stočarskoj proizvodnji u Sloveniji i Mađarskoj bitno je različit u odnosu na Hrvatsku. Novoosnovane Udruge stočarskih proizvođača na području uzgoja stoke u Mađarskoj i Sloveniji postale su čimbenikom uzgojne politike, a u Hrvatskoj po Zakonu o stočarstvu trebale su biti u funkciji provedbe uzgojnih programa koje donosi vlada, a provodi državna institucija.

-

nije evidentirano

engleski

Comparison of the condition of animal production between Croatia and neighboring CEFTA countries

nije evidentirano

-

nije evidentirano

Podaci o prilogu

139-140-x.

1999.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Kolega, Ante

Zagreb: Hrvatsko agronomsko društvo

Podaci o skupu

Gospodarske smjernice razvitka hrvatskog poljodjelstva

predavanje

11.11.1999-12.11.1999

Cavtat, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)