Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 659747

Međunarodni znanstveni skup: Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu (Zagreb, 27. – 28. IX. 2013.) – Raspored rada i sažetci izlaganja = International Scientific Conference: Tertiary Glagolitic Tradition in European Context (Zagreb, 27 – 28 September 2013) – Schedule of Proceedings and Summaries of Contributions


Međunarodni znanstveni skup: Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu (Zagreb, 27. – 28. IX. 2013.) – Raspored rada i sažetci izlaganja = International Scientific Conference: Tertiary Glagolitic Tradition in European Context (Zagreb, 27 – 28 September 2013) – Schedule of Proceedings and Summaries of Contributions, Zagreb: Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša – Hrvatsko katoličko sveučilište – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu/FF-press – Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu – Institut za povijest umjetnosti – Staroslavenski institut, 2013 (zbornik sažetaka)


Naslov
Međunarodni znanstveni skup: Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu (Zagreb, 27. – 28. IX. 2013.) – Raspored rada i sažetci izlaganja = International Scientific Conference: Tertiary Glagolitic Tradition in European Context (Zagreb, 27 – 28 September 2013) – Schedule of Proceedings and Summaries of Contributions
(International Scientific Conference: Tertiary Glagolitic Tradition in European Context (Zagreb, 27 – 28 September 2013) – Schedule of Proceedings and Summaries of Contributions)

Urednik/ci
Botica, Ivan ; Galović, Tomislav ; Kuhar, Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik sažetaka, znanstvena

Izdavač
Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša – Hrvatsko katoličko sveučilište – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu/FF-press – Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu – Institut za povijest umjetnosti – Staroslavenski institut

Grad
Zagreb

Godina
2013

Stranica
100

ISBN
978-953-175-485-9

Ključne riječi
Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu
(Tertiary Glagolitic Tradition in European Context)

Sažetak
U povodu 1150. obljetnice početka misije svetih Ćirila i Metoda među slavenskim narodima i početka glagoljaške pismenosti koja je svoje korijene pustila i na hrvatskomu tlu, Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša, uz suorganizaciju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Instituta za povijest umjetnosti i Staroslavenskog instituta, organizirala je međunarodni znanstveni skup pod naslovom „Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu“. Skupom smo željeli hrvatskoj i europskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti predstaviti trećoredsku glagoljašku tradiciju, koja je kao naša vlastitost i baština održala naslov i identitet kroz svu povijest Provincije. Glagoljaška nas tradicija povezuje sa svetom braćom Ćirilom i Metodom, jer je u Hrvatskoj, zahvaljujući brojnim franjevcima trećoredcima i njihovu djelovanju u prošlosti, glagoljaštvo i slavenski jezik u liturgiji opstao do naših dana. Međunarodni znanstveni skup se održao na Hrvatskome katoličkome sveučilištu 27. i 28. rujna 2013. godine. Na skupu je sudjelovalo 46 znanstvenika iz dvadesetak znanstvenih i znanstveno-nastavnih institucija iz Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine i Rusije. Po prvi put su se mogla čuti istraživanja naše glagoljaške baštine raznih stručnjaka i znanstvenika iz polja srednjovjekovne povijesti, povijesti umjetnosti, filologije, teologije i drugih grana znanosti. Skup je na svečanosti otvorenja otvorio provincijal fra Nikola Barun. Pozdravio je nazočne uzvanike, domaćina prof. dr. sc. Željka Tanjića, rektora Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta ; dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa ; ravnatelja Instituta za povijest umjetnosti prof. dr. sc. Milana Pelca ; ravnateljicu Staroslavenskog instituta dr. sc. Maricu Čunčić, te goste fra Ljudevita Maračića, provincijala franjevaca konventualaca, i mons. Fabijana Svalinu, pomoćnika tajnika HBK. Provincijal je u govoru spomenuo: „Naša redovnička zajednica od svoga početka i ustanovljenja je glagoljaška ; glagoljica i glagoljaštvo temelj je našega duhovnoga naslijeđa. Mogu reći da su franjevci trećoredci kroz tešku povijest hrvatskoga naroda prenosili baštinu glagoljaštva, koju su prihvaćali kao dar od Boga i prenosili je novim naraštajima. Zahvalni smo im što su hrvatsku riječ u molitvi, bogoslužju, naviještanju evanđelja i redovitomu samostanskome životu očuvali živom, kako u životu posvećenom Bogu tako i među hrvatskim pukom. Ponosni smo na našu glagoljašku baštinu i na našu glagoljašku tradiciju te ovim skupom želimo hrvatskoj i europskoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti pokazati dio našega naslijeđa. Neka i ovaj skup, kroz znanstveno i kulturno proučavanje, bude čin predaje, tradicije glagoljaške baštine ovom i budućim naraštajima. Na taj način – vjerujem – izvršit ćemo i djelo koje je franjevce trećoredce glagoljaše kroz povijest poticalo da čuvaju i prenose glagoljicu i glagoljaštvo u cjelini!“ Domaćin Skupa, rektor HKS-a dr. Željko Tanjić, zahvalio je svima koji vjerno stoljećima čuvaju tradiciju glagoljice: “I mi želimo biti oni koji čuvaju i razvijaju našu kulturnu, duhovnu, nematerijalnu, ali ne zbog toga manje, nego još više - vrijednu baštinu. Zato je ovaj skup i nama poticaj da promoviramo i potičemo naše studente u budućnosti ka otkrivanju i čuvanju naše tradicije.” Prof. dr. sc. Milan Pelc, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti, spomenuo je bogatu franjevačku umjetničku baštinu te ulogu franjevaca svih provincija u stvaranju i očuvanju hrvatske umjetničke baštine. S posebnim se poštovanjem prisjetio djelovanja fra Anđelka Badurine na polju istraživanja povijesti umjetnosti hrvatskih franjevačkih samostana. Ravnateljica Staroslavenskog instituta - dr. sc. Marica Čunčić u svome je pozdravnom govoru spomenula trostruku suradnju Staroslavenskog instituta s Provincijom. Prva se odnosi na rad znanstvenika Instituta na glagoljaškoj baštini u vlasništvu franjevaca trećoredaca, druga na osobnu znanstvenu suradnju, u kojoj je posebno istaknula lik i rad fra Josipa Leonarda Tandarića, te suradnja na organizaciji ovoga skupa. U ime Provincije franjevaca konventualaca, Skup je pozdravio provincijal fra Ljudevit Maračić. Plenarno predavanje na početku Skupa održao je akademik Stjepan Damjanović. Naslov izlaganja bio je „Tisućljeće hrvatskog glagoljaštva i njegovi ćirilometodski korijeni“. Akademik Damjanović u svome je izlaganju iznio pregled povijesti hrvatskoga glagoljaštva, od dalekog 11. pa sve do 19. stoljeća. Napomenuo je da je hrvatska glagoljaška tradicija izrasla na djelu svete solunske braće, ali su glagoljaši kroz dugu povijest pratili te prevodili najvažnije i najpopularnije tekstove razvijenih europskih književnosti. Prvoga dana Skupa, prijepodnevne sesije izlaganja bile su koncipirane oko srednjovjekovne povijesti. Prvo izlaganje Skupa održao je fra Kristijan Kuhar, znanstveni novak na Staroslavenskom institutu u Zagrebu. U predavanju pod naslovom „Trećoredska glagolitika“, fra Kristijan je prikazao sadržaj arhivske građe Provincijalata franjevaca trećoredaca kao i drugih samostana koji čuvaju vrijednu pisanu glagoljašku baštinu. Prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol u izlaganju pod naslovom „Zbirka isprava u Arhivu Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša“ prikazala je sadržaj i vrijednost više od tri stotine pergamena, tj. diplomatičkih dokumenata iz razdoblja od 14. do 19. stoljeća. Dr. Sokol je iznijela vrijedne poticaje da se pojedini dokumenti uvrste u zbirku Codex diplomaticus i da se stvori vlastiti Codex diplomaticus tertii ordinis. Gošća iz Rusije - dr. sc. Svetlana O. Vialova, iz Ruske nacionalne knjižnice u Sankt Petersburgu, po prvi je put braći iz Provincije i hrvatskoj javnosti prikazala glagoljašku baštinu koja se danas čuva u Ruskoj nacionalnoj knjižnici. U predavanju je istaknula zbornike fra Šimuna Klimantovića, fra Petra Milutinića i fra Andrije Čučkovića te javnobilježničke isprave fra Jurja Černića. Profesor na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču, prof. dr. sc. Johannes Reinhart prikazao je prijevode Regule franjevaca samostanskog III. reda iz glagoljskih kodeksa. Teo Radić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prikazao je prisutnost franjevaca trećoredaca u Franjevačkim izvorima, a njegova je tema bila aktualna, budući da je prošle godine objavljen hrvatski prijevod Franjevačkih izvora. Prof. dr. sc. Zdenka Janeković-Römer u svome je izlaganju prikazala zajedništvo života trećoredaca sv. Jeronima i stanovnika Martinšćice na Cresu. Izlaganje je temeljila na sačuvanim glagoljskim knjigama „datja i prijatja“, iz razdoblja 16. i 17. stoljeća. Doc. dr. sc. Anton Bozanić održao je izlaganje pod naslovom „Bliska suradnja krčkoga biskupa Antuna Mahnića i trećoredaca“. Iz baštine fra Dragutina Antuna Parčića, doc. dr. sc. Franjo Velčić iznio je zbirku Poemata i druge Parčićeve pjesničke radove. S. Marija Stela Filipović, profesorica hrvatskoga jezika u Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji u Osijeku, prikazala je prisutnost i zastupljenost trećoredske glagoljaške tradicije u nastavi hrvatskoga jezika. Prof. dr. sc. fra Franjo Emauel Hoško u izlaganju pod naslovom "Svjedočanstvo Ignacija Radića o Hrvatskom katoličkom pokretu", iznio je podatke o Mahnićevom zauzimanju oko stvaranja Hrvatskoga katoličkoga pokreta, te je svoje izlaganje temeljio na Radićevu životopisu biskupa Antuna Mahnića. Cjelinu izlaganja o povijesno- umjetničkim temama otvorilo je izlaganje prof. dr. sc. Nine Kudiš, s Filozofskoga fakulteta u Rijeci, izlaganjem pod naslovom "Slikarstvo 17. i 18. stoljeća u samostanima franjevaca trećoredaca na Krku i Cresu". Dr. sc. Vlasta Zajec, s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, prikazala je štuko- -dekoracije stropa u crkvi sv. Marije od puka u Novigradu u Istri, čime je dotaknuta i tema naših istarskih samostana koji su početkom 19. stoljeća napušteni. Doc. dr. sc. Damir Tulić, s Filozofskoga fakulteta u Rijeci, prikazao je povijesno-umjetničku vrijednost mramornih oltara i skulptura u samostanima trećoredaca glagoljaša na Cresu i Krku, povezujući djela s ostalim umjetničkim dosezima toga kraja. Mateja Jerman prikazala je liturgijsku srebrninu iz naših samostana na Kvarneru, a Iva Jazbec zbirku liturgijskoga ruha u portanskome samostanu. Damir Sabalić, iz Konzervatorskog odjela u Rijeci, prikazao je fotografska djela fra Stanka Dujmovića iz prve polovine 20. stoljeća. Prvi dan Skupa završen je primanjem za organizatore, sudionike i fratre te večerom u prostorima Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Drugoga dana Skupa, 28. rujna, izlaganja su bila koncipirana oko tri cjeline: filološka istraživanja trećoredske glagoljaške baštine, medievistička i arhivistička istraživanja i povijest trećoredaca u 20. stoljeću. Dr. sc. Vesna Badurina Stipčević, sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu, izlagala je o hrvatskim srednjovjekovnim legendama o svetomu Jeronimu., a dr. sc. Marinka Šimić prikazala je leksik Ivančićeva zbornika. Doc. dr. sc. Katarina Lozić Knezović, s Filozofskoga fakulteta u Splitu, u svom je izlaganju prikazala "Jezične osobitosti Zbornika fra Šimuna Klimantovića I. iz 1512. godine". Prof. dr. sc. fra Petar Bašić prikazao je "Gospin plač u Klimantovićevu zborniku I.". Dr. sc. Andrea Radošević, sa Staroslavenskog instituta, prikazala je "Heroltove egzemple u Besjedama Matije Divkovića", koji se čuva u provincijskom arhivu na Ksaveru. Dr. sc. Ana Kovačević, sa Staroslavenskog instituta, u zanimljivo naslovljenu izlaganju - "Žena, majka, kraljica: sv. Elizabeta Ugarska u hrvatskoglagoljskim brevijarima", iznijela je zanimljive podatke o prisutnosti i značenju kulta sv. Elizabete, zaštitnice trećega franjevačkoga reda. Dr. sc. Lucija Turkalj prikazala je apokrif o krsnome drvetu iz Žgombićeva zbornika. Josip Vučković je u izlaganju o amuletu "Od muke Isukrstove", donio prinos utvrđivanju žanrovskoga repertoara glagoljske književnosti stavljene u službu pučke pasionske religioznosti. Amulet se nalazi među glagoljskim spisima koji se čuvaju u arhivu Provincije. Dr. sc. Marija-Ana Duerrigl i dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić su izlaganjem, pod naslovom "Medicinska marginalija u molitveniku fra Ivana Čeperića", iznijele zanimljive pronalaske, poput glagoljski pisanog recepta za kamik, bubrežni kamenac. Ovakvi zapisi u molitveniku fra Ivana Čeperića vrijedni su podatci za povijest medicine. Dr. sc. Jasna Vince, Staroslavenski institut, prikazala je glagoljički Bukvar fra Stipana Ludovika Bausa iz 1823. godine. Prof. dr. sc. Milan Mihaljević i Ana Mihaljević prikazali su dio staroslavenske gramatike, Brevis grammaticu Slavicu fra Benedikta Mihaljevića. Dr. sc. Olga Akimova, s Ruske akademije znanosti, u svom je izlaganju prikazala glagoljske knjige dalmatinskih pisaca renesansnog i baroknoga doba u zbirci Aleksandra Čertkova. O djelu fra Dragutina Antuna Parčića i njegovu prinosu obnovi liturgijskih knjiga u 19. stoljeću izlagale su dr. sc. Milica Lukić i Vera Blažević Krezić, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer iz Osijeka. Medievistička izlaganja započeo je dr. sc. Ivan Majnarić, s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, izlaganjem pod naslovom "Zaglavska zadužbina sv. Mihovila iz rakursa Grgura Mrganića". Ovo je povijesno izlaganje osvijetlilo povijest našega samostana na Zaglavu, na Dugome otoku i donijelo nova saznanja o zadarskom imućniku i darovatelju posjeda za samostan - Grguru Mrganiću. Emir O. Filipović, s Filozofskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prikazao je bosansku kraljicu Katarinu i njezine veze s franjevcima te njezinu pripadnost franjevačkome trećemu redu. Fra Petar Runje dao je novo značenje poznavanju trećoredskoga glagoljskoga pisca i učitelja glagoljaštva fra Stjepana Belića. Fra Petar se, iznoseći povijesne podatke, osvrnuo na lik i osobu fra Gabrijela Brunija i njegova svjedočanstva te je prikazao fra Stjepana Belića kao priređivača glagoljskoga Baromićeva brevijara iz 1493. godine. Dr. sc. Vinko Kovačić, s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, prikazao je dokumente na talijanskom jeziku u prvome svesku Bartolijeva zbornika, koji se čuva u samostanskoj knjižnici samostana sv. Franje u Krku. Dr. sc. Anica Vlašić Anić je u svom izlaganju prikazala istraživanja u samostanskom arhivu i samostanskoj knjižnici na Ksaveru te o dosadašnjim senzacionalnim otkrićima, povezujući poneke s otkrićima u kapucinskim knjižnicama u Rijeci i Karlobagu. U okviru izlaganja o suvremenoj povijesti, doc. dr. Ivan Botica, sa Staroslavenskog instituta, prikazao je u svom izlaganju "Glagoljicu i glagoljaštvo kroz život Ante Nižića". Nakon opisa života fra Ante Nižića, na temelju njegovih dnevnika, a oni se čuvaju u arhivu Provincije, dr. Botica je iznio važne podatke o poštovanju i ljubavi prema glagoljaškoj tradiciji što ju je gajio i isticao fra Ante Nižić. Prof. dr. sc. fra Ilija Živković u izlaganju je govorio o pastoralnoj, socijalnoj, kulturnoj i političkoj djelatnosti franjevaca trećoredaca glagoljaša u Sjedinjenim Američkim Državama. Fra Ilija je – po prvi put – znanstvenoj javnosti iznio važne podatke o našoj prisutnosti i djelovanju u SAD-u, koja je ostala zapažena i zapamćena, te je govorio o kulturnoj djelatnosti naših fratara. Posljednje izlaganje na Skupu imao je dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. U izlaganju pod naslovom "Fra Stjepan M. Ivančić kao povjesničar", dr. Galović je prikazao lik ovoga jedinstvenoga trećoredskoga povjesničara koji je svojim radom zadužio i Provinciju i čitavi Treći samostanski red. Nekoliko je prijavljenih izlagača, radi iznenadnih obveza i spriječenosti, odjavilo sudjelovanje, ali će njihovi radovi biti objavljeni u Zborniku radova s ovoga skupa. Skup je završen misnim slavljem na crkvenoslavenskomu jeziku u crkvi sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Misno slavlje, uz koncelebraciju desetak fratara iz Provincije, predvodio je gvardijan samostana sv. Franje Ksaverskoga fra Branko Lovrić, a liturgijsko pjevanje vodio je zbor Društva prijatelja glagoljice "Bašćina". Na kraju izlaganja, u ime Organizacijskog odbora, svima se na sudjelovanju zahvalio dr. sc. Tomislav Galović te je najavio sudionicima priređivanje Zbornika s ovoga skupa. U ime organizatora, Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, nakon misnoga slavlja, riječ zahvale i pozdrava iznio je fra Ilija Živković, vikar Provincije. Zaključak i ocjena Skupa Proslava obljetnice ćirilometodske misije i početka naše pismenosti, prije 50 godina svečano je proslavljena u našoj provinciji. Uz savjet i poticaj fra Petra Runje, da se i ovaj jubilej obilježi, znanstvenim smo skupom hrvatskoj i europskoj znanstvenoj javnosti htjeli pokazati našu, trećoredsku uključenost u glagoljašku tradiciju. U naslov smo Skupa stavili i "europski kontekst". Koliko smo to uspjeli izlagačima i izlaganjima ostvariti, prosudit će sudionici i slušatelji te čitatelji Zbornika. Ipak, dotaknute su teme koje trećoredce glagoljaše povezuje s europskim kulturnim tekovinama i uljudbom. Ostalo je tema koje nisu obrađene, poput glagoljaškoga pjevanja, istaknutosti zadarskoga područja u povijesti umjetnosti i pismenosti, istaknute ličnosti trećoredske ranije i novije povijesti... Sve što je propušteno, neka ostane za neki drugi put, neki drugi skup ili prigodu da se predstavi. Naša je provincija ovim međunarodnim skupom pokazala bogatstvo povijesti, tradicije i umjetnosti te se ne bi smjelo preko ovoga događaja olako prijeći. Imamo se ponositi i prenositi tradiciju koju smo primili, jer je očito da je svaki zaborav tradicije rezultirao izumiranjem onoga društva, kulture, nacije i zajednice koja je svoje korijene zaboravila! Zahvaljujem svim sponzorima koji su nam pomogli realizirati Skup: Privrednoj banci d.d. Zagreb, Aquaviva d.o.o. i Tvornici olovaka Zagreb te svim suradnicima, volonterima i domaćinima, Hrvatskome katoličkome sveučilištu, kojemu je ovo bio prvi javni međunarodni skup od osnutka.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0997 - Glagoljska paleografija (Marica Čunčić, )
130-1300620-0641 - MONUMENTA MEDIAEVALIA VARIA (SREDNJOVJEKOVNI POVIJESNI SPOMENICI) (Neven Budak, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb