hrvatski

PRIMJENA INFRACRVENE SPEKTROSKOPIJE ZA ANALIZU ŽBUKA

Obnova povijesnih građevina vrlo je važna s povijesnog i kulturološkog stajališta svakog naroda i zajednice. Neadekvatne intervencije u restauraciji povijesnih građevina mogu prouzročiti štetu. Stoga je od općeg interesa svaka analitička tehnika koja može pridonijeti prepoznavanju i karakterizaciji povijesnog građevnog materijala. Dobrotom Hrvatskog restauratorskog zavoda dobiven je uzorak žbuke s oltarnog zida kapele Sv. Križa franjevačkog samostana na Badiji. Kapela sv. Križa građena je od 1729.-1763. po nacrtu mletačkog arhitekta Giorgio Massarija a gradili su je klesari iz Korčule. Samostan je višekratno obnavljan do polovice 20. stoljeća. Usporedbeni uzorci uzeti su slučajnim odabirom s građevina iz Rijeke odnosno iz Zagreba a potječu iz različitih razdoblja 20. stoljeća. Snimljeni su infracrveni spektri uzoraka žbuka i nekoliko kemijskih spojeva kao mogućih sastojaka žbuke. Napravljena je asignacija vibracijskih maksimuma i na temelju toga pretpostavljen mogući sastav pojedinih žbuka u odnosu na većinsku komponentu. Dobro je vidljiva razlika između klasične karbonatne žbuke i one s dodatkom cementa. Sukladno podacima iz IR spektara napravljen je pokušaj kvalitativnog dokazivanja nekih kationa i aniona klasičnom semimikro kvalitativnom analizom. Time se otvara put i možebitnoj kvantitativnoj analizi pojedinih vrsta. Infracrvena spektroskopija dobra je, jednostavna i brza metoda za općenito razlikovanje žbuka različitog sastava u odnosu na glavne komponente. Međutim, za njezinu podrobniju karakterizaciju potrebno je primijeniti i dodatne analitičke metode i tehnike, kako klasične tako i instrumentne.

žbuka; IR spektri

nije evidentirano