hrvatski

Analiza sustava obalne straže Republike Hrvatske

Republika Hrvatska ima najdulju obalu na Jadranskom moru, kopneni dio duljine 1.880 km i otočni dio 4.398 km. Duljina državne granice na moru iznosi 978 km. Nadalje u akvatoriju Republike Hrvatska ima 1.246 otoka, grebena, odnosno 698 otoka i 78 grebena, što hrvatske otoke čini najbrojnijim u Jadranskom moru i drugim po brojnosti na Sredozemlju (najbrojnije je grčko otočje). Od 698 otoka, samo 48 su naseljena u smislu da najmanje jedna osoba prebiva na tom otoku te na njima živi oko 130.000 stanovnika 1. Na hrvatskom dijelu Jadrana nalaze se tri nacionalna parka i preko sto zaštićenih i preventivno zaštićenih podvodnih arheoloških lokaliteta. Određena suverena prava i jurisdikcija Republike Hrvatske proteže se i nad epikontinentalnim pojasorrr i zaštićenim ekološko- ribolovnim pojasom (ZERP) površine 25.207 km". Kako bi se djelotvorno nadzirao akvatorij Republike Hrvatske prijeko je potrebna odgovarajuća služba koja će dobiti ovlast da obavlja upravo funkciju zaštite svih prava i interesa Republike Hrvatske na moru. Taj cilj, ostvaren je u listopadu 2007. godine donošenjem Zakona o Obalnoj straži Republike Hrvatske kojim je osnovana. Zakonom se utvrđuje organizacija i djelokrug rada te ovlasti, poslovi zadaće Obalne straže. Zakon je stupio na snagu 1. studenoga 2007. Predmetni zakon uz opće i završne odredbe sadržava i preciznu regulativu organizacije Obalne straže, njezinih najvažnijih poslova i zadaća te financiranje. Obalna straža glavno je sredstvo u zaštiti državnih interesa nad onim dijelom mora, morskog dna i podzemlja gdje naša država uživa suverena prava, dok nad morskim prostorom pod suverenošću Republike Hrvatske može pružiti pomoći lučkim kapetanijama, pomorskoj policiji i Hrvatskoj ratnoj mornarici ako se to pokaže potrebnim. Obalna straža u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu, epikontinentskom pojasu i otvorenome moru štiti suverena prava i skrbi se o provedbi jurisdikcije Republike Hrvatske, dok u području unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora pruža potporu drugim ovlaštenim tijelima državne uprave u provedbi zakona i drugih propisa u njihovoj ovlasti u skladu sa Zakonom o Obalnoj straži. Cilj završnog rada je ukazivanje na značaj i ulogu Obalne straže Republike Hrvatske te utjecaj iste na održivi razvoj prirodnih bogatstava u području Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa Republike Hrvatske. Neuvjerljivo zvuči činjenica kako država s proklamiranom jadranskom orijentacijom u slučaju većih havarija na otvorenom moru ima skromna i nedostatna sredstva i opremu. Požar na turskom brodu "UND Adriyatik" od 06. veljače 2008. godine na 13 nautičkih milja zapadno od Rovinja koji se je nošen morskim strujama i vjetrom približio na pet nautičkih milja od Pule. Nakon stavljanja požara pod kontrolu predmetni bord je otegijen u talijansku luku Trst sa dva talijanska tegljača koja su doplovila iz Trsta što ukazuje na nedostatak sposobnosti gašenja većih požara na moru i tegljenje jednog takvog broda. Na brodu dužine 193 metra nalazilo se nekoliko tona opasnog tereta i 200 kamiona, a u brodskim tankovima je ukrcano izmeðu 100 i 200 tona pogonskog goriva. Srećom nije došlo do curenja brodskih tankova te je izbjegnuta potencijalna opasnost za hrvatsku obalu. Nadalje, nasukavanje trajekta Marko Polo (24. listopada 2009. godine) ukazuje na realno moguću situaciju nasukavanje jednog od brojnih kruzera koji tijekom ljeta plove Jadranskim morem.

obalna straža; sigurnost; analiza

nije evidentirano