Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 659202

Prirodni plin u slabopropusnim naslagama


Režić, Mate
Prirodni plin u slabopropusnim naslagama 2013., diplomski rad, preddiplomski, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb


Naslov
Prirodni plin u slabopropusnim naslagama
(Shale gas deposits)

Autori
Režić, Mate

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.09.

Godina
2013

Stranica
38

Mentor
Saftić, Bruno

Ključne riječi
Nepropusne i slabopropusne stijene; prirodni plin; šejl Barnett; Baltički bazen; Panonski bazenski sustav
(Tight rock formations; natural gas; Barnett shale; Baltic basin; Pannonian basin system)

Sažetak
Svjetski resursi prirodnog plina u nepropusnim stijenama su veliki. Na temelju procjena zaliha plina u tablici 1. vidljivo je da su svjetski resursi prirodnog plina u šejlovima 185 bilijuna m3 . Na temelju istraživanja koja su provedena u šejlovima u Sjevernoj Americi do 2006. godine otkriveno je 19 taložnih bazena sa šejlovima značajno zasićenih prirodnim plinom i izbušeno je 35 000 bušotina diljem SAD -a. Zahvaljujući ovakvom pothvatu usavršene su tehnologije horizontalnog bušenja i hidrauličkog frakturiranja, a na temelju provedenih istraživanja stratigrafije šejla Barnett u Teksasu i brojnih drugih šejlova kao što je šejl Marcellius na istoku SAD-a, dobivene su razne informacije o kemijskim i fizičkim značajkama slabopropusnih stijena. Takve informacije su korištene kod daljnjih istraživanja šejlova u Europi. Kod istraživanja nekonvencionalnih ugljikovodika najbitnija je Poljska sa najvećim ležištima prirodnog plina u Baltičkom bazenu. Od 2007. godine poljsko ministarstvo okoliša je izdalo više od stotinu dozvola za istraživanje ugljikovodika. Baltički bazen koji se prostire preko Poljske, Rusije, Latvije, Litve, Švedske, Baltičkog mora, sadrži geološke rezerve plina od 14 bilijuna m3 i tehnički pridobivog plina 3, 6 bilijjuna m3. Baltički bazen ispunjavaju paleozojski sedimenti. Bazen je u kasnom ordoviciju i siluru pretrpio koliziju Baltički ploče i Avalonije te sadrži debele marinske naslage na jugozapadnoj granici. Chevron i ExxonMobile su samo od nekih kompanija koje žele provesti bušotinska istraživanja u Poljskoj. U radu je obrađen i Panonski bazenski sustav za kojeg je bitno da obuhvaća dio Hrvatske. Hrvatski dio toga sustava obuhvaća nekoliko miocenskih kronostratigrafskih podkatova koji su karakterizirani slabopropusnim sedimentima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
195-1951293-0237 - Stratigrafska i geomatematička istraživanja naftnogeoloških sustava u Hrvatskoj (Josipa Velić, )

Ustanove
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb