hrvatski

Preliminarna procjena kapaciteta uskladištenja ugljičnog dioksida u donjopontskim pješčenjacima u središnjem dijelu Savske depresije

Preliminarna regionalna procjena kapaciteta geološkog uskladištenja u središnjem dijelu Savske depresije provedena je na temelju podataka iz 15 dubokih istraživačkih bušotina. Kao perspektivni podzemni objekt za skladištenje CO₂ na istraživanom području utvrđen je regionalni duboki slani vodonosnik Poljana. Pješčenjaci Poljana formacije Kloštar Ivanić povoljnih su petrofizikalnih svojstava te zaliježu na povoljnim dubinama (vrijednost dubine krovinske granice veća od 800 m na većem dijelu istraživanog područja). Na dubinama većim od 800 m ostvaruju se nadkritični uvjeti tlaka i temperature CO₂ koji omogućuju njegovo lako i sigurno injektiranje u skladišne podzemne objekte. U svrhu ograničavanja dubokog slanog vodonosnika te kasnijeg provođenja diskretizacije, postavljena je granica regionalnog vodonosnika što je vidljivo na karti efektivne debljine. Za izradu karte gustoće pri srednjim uvjetima poslužile su karta relativne dubine, srednje dubine i efektivne debljine. Definirani parametri regionalnog vodonosnika (dubina zalijeganja, efektivna debljina, poroznost i gustoća CO2 na srednjoj dubini DSV) korišteni su kao ulazni podaci za procjenu kapaciteta uskladištenja. Prostorna diskretizacija regionalnog vodonosnika Poljana omogućila je izračunavanje vrijednosti kapaciteta uskladištenja. Sve konstruirane karte opterećene su mnogobrojnim nesigurnostima. Faktori nesigurnosti posljedica su: malog broja podataka, uporabe koeficijenta učinkovitosti skladištenja te izvršene diskretizacije dubokog slanog vodonosnika. Ovakve karte mogu naći primjenu u prostornom planiranju te u usmjeravanju ulaganja u ona istraživanja koja vode ka lokalnim procjenama kapaciteta uskladištenja odabranog dubokog slanog vodonosnika.

CO2; geološko uskladištenje ugljičnoga dioksida; Savska depresija; duboki slani vodonosnik; pješčenjaci Poljana; diskretizacija; specifični kapacitet uskladištenja CO2

Geološki model građe podzemlja konstruiran je korištenjem softvera Petrel koji je RGN fakultetu donirala tvrtka Schlumberger.