hrvatski

Fizika u pučkim školama krajem XIX. stoljeća

Suvremeno se društvo ne može pravo razumjeti bez obraćanja pozornosti na fiziku kao sastavnicu materijalne i duhovne kulture, a društvenu ulogu i položaj fizike pak nije moguće ispravno razumjeti bez povijesne analize. U tom se duhu ovim radom nastoji doprinijeti razumijevanju razvoja fizike kao elementa opće kulture hrvatskoga društva. U radu se razmatraju promjene statusa fizike u javnim općim ili nižim pučkim školama kraljevinâ Hrvatske i Slavonije od kraja apsolutizma, kad su brigu o organiziranju hrvatskoga školstva i upravljanju njime preuzele hrvatske zakonodavne i izvršne vlasti, do kraja XIX. stoljeća, pri čemu je prije raspravljeni položaj fizike krajem apsolutizma odabran kao „početno stanje“ u odnosu na koje se procjenjuju promjene koje su uslijedile. Prosudba promjena položaja fizike je izvedena na temelju raščlambe bitnih sastavnica sustava osnovnoga školstva, u kojima se zrcali status svakog u njega uključenoga elementa izobrazbe: a) ustroja i ciljeva pučke škole (definiranih naredbom Systema scholarum elementarium od 1845. i naredbama iz doba apsolutizma te školskim zakonima od 1874. i 1888.) ; b) nastavnih planova i programa (propisanih naredbama od 1855., 1858., 1866., 1875., 1890. i 1895.) te c) propisanih udžbenika („slovničke čitanke“ korištene od 1861. do 1879., „zagrebačke čitanke“ korištene od 1880. do 1894. te čitanke sastavljene prema minimalnom nastavnom programu i korištene od 1895. do 1905.). Premda je izobrazba učitelja i učiteljica svakako bitno utjecala na položaj fizike u pučkoj školi, rasprava o tom aspektu statusa fizike se zbog opsežnosti materijala morala izostaviti iz ovoga rada, no unatoč tome se i u tako nepotpunoj slici može uočiti da je učiteljstvo tijekom čitavoga razmotrenoga razdoblja zagovaralo uključivanje obilnoga gradiva fizike u pučkoškolsku nastavu. Potanko je raspravljen utjecaj značajki svake od spomenutih sastavnica na položaj fizike u pučkoj školi, a analiza pokazuje da se je do 1880. položaj fizike bitno poboljšao u odnosu na stanje definirano tijekom apsolutizma, napose u doba vlade bana Mažuranića, da bi se nakon 1890., u doba vlade bana Khuena, počeo postupno pogoršavati, tako da se je krajem stoljeća, unatoč svim promjenama u politici, gospodarstvu i znanosti, fizika opet našla na mjestu na kojem je bila krajem apsolutizma.

Banska Hrvatska; 19. stoljeće; osnovno obrazovanje; fizika

nije evidentirano