hrvatski

Platna bilanca Republike Hrvatske u razdoblju 1993-1999

Osnovni cilj ovog rada je prikaz unutarnjih i vanjskih faktora koji su utjecali na kretanja u platnoj bilanci (kretanje plaća, repatrijacija devizne štednje, reprogrami inozemnog duga, kreditni rejting države, kamatne stope, krediti, carinska zaštita, državni proračun, tečaj i sl.), analiza kretanja na pojedinim računima i podračunima platne bilance u razdoblju 1993.-1999. godine, te strukturna analiza financiranja deficita tekućeg računa platne bilance. Tijekom prve dvije godine promatranog razdoblja saldo tekućeg računa platne bilance bio je u suficitu, a od 1995. godine uslijed djelovanja opisanih faktora započeo je trend širenja deficita (koji je zaustavljen u 1998. i 1999. godini, ali ne pokazuje obilježja “razvojnog karaktera”). Deficit tekućeg računa je održiv onoliko dugo i u onom iznosu za koji vjerovnici vjeruju da je održiv, pod pretpostavkom da dužnik redovito podmiruje i namjerava i ubuduće podmirivati svoje obveze. Diverzifikacija izvora financiranja deficita tekućeg računa platne bilance na različite oblike ulaganja i različite ročnosti svakako je poželjna, jer se rizik distribuira na više tržišta i više instrumenata. Opisane su promjene u strukturi financiranja deficita tekućeg računa platne bilance Republike Hrvatske tijekom promatranog razdoblja, oblici financiranja i instrumenti, te se ukazuje na dugoročne aspekte opravdanosti korištenja pojedinih oblika i instrumenata.

platna bilanca; deficit tekućeg računa; izvori financiranja

nije evidentirano