Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 658799

"Ženska pedagogija" i feminizacija nastavničke struke kao čimbenici skrivenog kurikula


Jukić, Renata
"Ženska pedagogija" i feminizacija nastavničke struke kao čimbenici skrivenog kurikula // Školski vjesnik, 62 (2013), 4; 541-558 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)


Naslov
"Ženska pedagogija" i feminizacija nastavničke struke kao čimbenici skrivenog kurikula
("Feminine Pedagogy" and Feminization of Teacher's Profession as Factors of Hidden Curriculum)

Autori
Jukić, Renata

Izvornik
Školski vjesnik (0037-654X) 62 (2013), 4; 541-558

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Feminizacija; skriveni kurikulum; stereotipi; učiteljski poziv; ženska pedagogija.
(Feminization; hidden curriculum; stereotypes; teacher’s profession; feminine pedagogy)

Sažetak
Nesporna je činjenica da je u našim školama (posebice na nižim stupnjevima obrazovanja) prisutna izrazita feminizacija učiteljske struke. Iz tog fenomena proizlaze mnoga pitanja i dileme: postoji li „ženski“ odgoj, „ženska pedagogija“ ili je to kulturalni stereotip, a ako postoji − po čemu se razlikuje od „muškog“ odgoja, obogaćuje li ili osiromašuje odgojno-obrazovni proces, ali i cjelokupnu kulturu škole? Sveopća kriza identiteta obilježje je suvremenog društva, a pitanja identifi kacije i identiteta usko su vezana uz stereotipe i predrasude. Profesija oblikuje društveni identitet čovjeka koji je, u slučaju učiteljskog poziva, opterećen rodnim stereotipima. Školi pripada puno šira društvena i kulturna uloga od pukog prosvjetnog djelovanja, ona daje kulturni legitimitet i identitet. Ako je učiteljski poziv javno legitimiran kao ženski, škola zapravo (re)producira rodne nejednakosti povezane s reprodukcijom tradicionalnih vrijednosnih sustava i segregacijom zanimanja. Uzmemo li u obzir razmišljanja o konceptu skrivenog kurikula, cjelokupno školsko okružje utječe na vrijednosti, stavove, norme i navike učenika kao i na socijalno učenje mimo postojećeg programa. Sveukupnost odnosa u školi često reproducira odnose u društvu. Feminizaciju učiteljskog poziva i „ženske pedagogije“ kao čimbenika skrivenog kurikula možemo promatrati ambivalentno: kao opasnost (ako pođemo od hipoteze da žene ne mogu biti modelom identifi kacije i djevojčicama i dječacima, te da odgajaju „mekše“ i popustljivije) ili kao prednost (ako „ženske“ tipizirane pojave promatramo u kontekstu razvoja emocionalne inteligencije učenika). Bavljenje tim pitanjima otkriva problem feminizacije učiteljskog poziva koji može egzistirati jedino na razini hipoteza koje su podložne empirijskoj provjeri.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Renata Jukić, (311821)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • LISA: Library and Information Science Abstracts
  • LLBA: Linguistics and Language Behavior Abstracts
  • MLA - Modern Language Abstracts
  • ProQuest, Periodical Acquisitions