hrvatski

O problemu zaštite vizura naselja sjevernog Jadrana

Već u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata hrvatska je konzervatorska služba (Lj. Karaman, B. Fučić, F. Hauptmann, A. Perc, I. Perčić) prepoznala vrijednost sačuvanih vizura na urbana naselja u unutrašnjosti Istre. U rješenjima o njihovim registracijama iz ranih šezdesetih godina 20. stoljeća, kojima je, temeljem Zakona o zaštiti spomenika kulture (NN NRH 18/1960) pravno-formalno prepoznato njihovo svojstvo spomenika kulture, sustavno je isticano da se zbog zaštite „silhuete“ štiti i „neposredna okolica“ ovih urbanističkih cjelina. Takva je predostrožnost u to vrijeme obilježeno depopulacijom unutrašnjosti Istre, zacijelo izgledala nepotrebno, osobito u Bujama, Grožnjanu, Oprtlju i Završju, gotovo posve opustjelim gradićima nekadanje „Zone B“. U čvrstom zauzimanju naprednoga stava riječkim je konzervatorima osobito pomogao M. Prelog. Idućih su desetljeća ovako koncipirani pravni akti konzervatorske zaštite, uz sustavno građenje svijesti o važnosti zaštite vizura, u nizu slučajeva poslužili uspješnom otklanjanju planirane, predimenzionirane nove izgradnje na padinama i u neposrednom podnožju, u međuvremenu turistički sve atraktivnijih gradića unutarnje Istre a riječka je konzervatorska služba načelo postupno proširila i na neke pojedinačne arhitektonske spomenike poput savudrijskoga svjetionika te ladanjske cjeline, kojima je ponekad bio zaštićen širi hortikulturni, pa čak i cjelokupni povijesni poljodjelski okoliš, ukoliko je bio sačuvan. Riječka konzervatorska služba slična dostignuća nije uspjela sustavnije provesti na Kvarneru, gdje su u nizu slučajeva, nekontroliranom ili nekvalitetno planiranom izgradnjom, nepovratno narušene vizure na neke od najistaknutijih povijesnih urbanističkih cjelina. Problem će se izložiti i iz perspektive važećega Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara iz 1999. godine, pratećih konzervatorskih akata koji reguliraju problematiku zaštite vizura, te dokumenata prostornog uređenja različitih razina.

zaštita spomenika; Istra; gradovi

Organizator: Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hrvatski nacionalni odbor ICOMOS-a