hrvatski

Prometni tokovi u funkciji propusne moći prometnica

Problem istraživanja magistarskoga znanstvenog rada “Prometni tokovi u funkciji propusne moći prometnica” je povećanje razine uslužnosti cesta u gradovima i izvan gradova. Problemi u svakodnevnom odvijanju prometa su najveći i najsloženiji u gradovima u kojima je stupanj motorizacije velik i koji se sastoji od više cestovnih podsustava. Svakodnevne gužve i zastoji paraliziraju gospodarski razvitak. U radu je prikazano kako se otklanjanjem nepotrebnog presijecanja prometnih tokova u prometnoj mreži može postići bolje odvijanje prometa. Boljom organiziranošću prometnih tokova u gradovima moguće je postići velike učinke u odvijanju prometa na gradskim cestama s vrlo malim investicijama. Teorijske spoznaje primijenjene u praksi pokazale su kako se pravilnim vođenjem tokova u odabranoj zoni urbanog tkiva može povećati propusna moć mreže i više od 30 posto, time i brzina kretanja vozila, a smanjuju se troškovi odvijanja prometa (gorivo, vrijeme putovanja), smanjuje se onečišćenje prometom, povećava sigurnost u prometu. Predmet istraživanja su odnosi ulijevanja i izlijevanja te preplitanja prometnih tokova na raskrižju. Posebice se istražuje odnos broja presječnih točaka i idealnog (minimalnog) broja točaka presijecanja tokova u mreži i broj presječnih točaka za prometne tokove na višetračnim cestama na izoliranoj dionici. Minimiziranjem količine nepotrebnog (suvišnog) presijecanja ublažuju se mnogi navedeni prometni problemi. U radu su razmotrene mjere koje se mogu dopunjavati samim organiziranjem prometnih tokova (regulativne mjere, rekonstrukcije, planiranje i koncepcije razvitka prometnih sustava gradova). Na izvangradskim cestama prometni problemi se rješavaju izgradnjom autocesta, no ni time se oni ne otklanjaju u cijelosti. Naime, sekundarnom cestovnom mrežom i dalje se odvijaju znatni prometni tokovi. Uz mala ulaganja i primjerenu rekonstrukciju može se izvući dodatna korist iz takvih mreža. Hrvatsku cestovnu mrežu karakteriziraju brojna uska grla, male prosječne brzine odvijanja prometa, relativno mala razina sigurnosti, prisutnost velikog broja teških teretnih vozila na državnim i županijskim cestama. S druge strane, grade se nove autoceste, na kojima je prosječni godišnji dnevni promet manji od 10 posto propusne moći i tako se zaleđuju velika materijalna sredstva, dok se stvarni, tekući prometni problemi uopće ne rješavaju (cestovni čvorovi, usponi, rješavanje prometa u naseljima i gradovima /posebice onim najvećim/). Stoga je potrebno što hitnije uklanjati takva “uska grla”. Rezultati istraživanja magistarskog rada odmah su primjenjivi. Razrađen je sustav mjerenja intenziteta presijecanja prometnih tokova i prikazan način izradbe modela minimalne količine presijecanja tokova. To olakšava praćenje učinaka u smanjenju intenziteta presijecanja tokova, odnosno povećanju propusnosti raskrižja. Time je olakšana izradba algoritama potrebnih za kompjutorske programe minimiziranja nepotrebnih presijecanja prometnih tokova. Rezultati istraživanja drugih mjera za povećanje propusne moći u gradovima i na izvangradskim prometnicama primjenjivi su na kritičnim mjestima u prometnoj mreži, posebice tamo gdje je smanjena propusna moć i sigurnost prometa.

prometni tokovi; propusna moć; prometnice

nije evidentirano