hrvatski

Integrirani pristup gospodarenja prirodnim resursima za održivu poljoprivredu Donje Neretve

Od 225 km toka, rijeka Neretva samo 22 km protječe kroz Hrvatsku. U gornjem toku Neretva je brza planinska (brdska) rijeka, ali zadnjih 30 km smiruje tok u širokoj aluvijalnoj dolini prije utoka u Jadransko more. Pokušaji privođenja 12 tisuća hektara močvarne doline kulturi i s vremenom provođeni melioracijski i hidrotehnički zahvati smanjili su deltu s prijašnjih 12 na samo tri toka, unutar koje su zadržani dijelovi mediteranske močvare kao jedne od posljednjih i najvrednijih preostalih u Europi. Ti su dijelovi danas zaštićeni kao ornitološki i ihtiološki rezervati te kao prirodni krajolik. Rječne doline hrvatskog krškog područja pa time i delta Neretve, naročito su osjetljivi i ranjivi ekosustavi i zbog toga vrijedni objekti stručnog i znanstvenog rada. Po uzoru na neka područja Europe i svijeta stvoren je tako krajolik polderskog tipa. Sve promjene koje su se dogodile primjenom suvremenih metoda u uređenju zemljišta, intenzifikacijom poljoprivrede, uvođenjem novih kultura, pridonijele su i brzim socijalno-ekonomskim promjenama praćenim podizanjem životnog standarda pučanstva. Poljoprivreda je danas glavna gospodarska grana područja i od nje izravno ili neizravno živi više od 30 tisuća ljudi. I prirodne vrijednosti i raznolikost staništa, ali i korištenje zemljišta za poljoprivredu, u prvom redu ovise o vodnom režimu područja koji je pod utjecajem rijeke Neretve. Zbog specifične hidrogeologije dolazi do prodora morske vode u površinske i podzemne tokove, a naročito u rijeku Neretvu. Na promjene hidroloških prilika imaju značajan utjecaj i brojni hidrotehnički zahvati i objekti unutar sliva Nereteve u gornjem toku (BiH) – hidroelektrane, akumulacije, a koji pridonose sve intenzivnijem prodoru mora uzrokujući zaslanjivanje podzemne vode. Navodnjavanje je neizostavna agrotehnička mjera u tom području. Korištenje zaslanjene vode za navodnjavanje uzrokuje tzv. „sekundarno zaslanjivanje”, degradaciju kvalitete tla koja je pogubna i s ekološkog i s ekonomskog gledišta. Zadnjih godina su u tom području provedena opsežna istraživanja s ciljem agro-ekološke valorizacije područja, uključujući detaljno pedološko kartiranje, monitoring zaslanjivanja vode i tla te utvrđivanje onečišćenosti tala i recentnih nanosa teškim metalima. Utvrđeno je tako da do zaslanjivanja tala u donjoj Neretvi dolazi na tri načina: iznošenjem na površinu dubokih zaslanjenih sedimenata na površinu radi formiranja proizvodnih parcela, kapilarnim dizanjem slane vode u profilu tla te navodnjavanjem zaslanjenom vodom. Multidisciplinarnim istraživanjima tražena su tehnička rješenja za dovođenje i distribuciju svježe vode za navodnjavanje. Time bi se uklonile štete na kulturama koje nastaju primjenom navodnjavanja zaslanjenom vodom, ali i spriječila daljnja zaslanjivanja i očuvala plodnost vrijednih poljoprivrednih tala donje Neretve. Stoga je cilj ovog rada ukazati na interdisciplinarni znanstveno istraživački rad kao temelj za iznalaženje rješenja koje vode očuvanju i razvoju ovog ekološki vrlo osjetljivog područja.

poljoprivreda ; zaslanjivanje tla ; navodnjavanje ; kvaliteta vode ; monitoring ; onečišćenje tla

nije evidentirano