hrvatski

Agrogenetički inženjering u suzbijanju siromaštva i gladi u svijetu – moralno-etičke implikacije

Iako glad i siromaštvo u svijetu nisu izravna posljedica nedostatka hrane, biotehnološka industrija i njezini zagovornici pokušavaju ih prikazati kao razloge za potrebu uvođenja agrogenetičkoga inženjeringa, s ciljem poboljšanja i povećanja poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, koja u sve slabijim proizvodnim uvjetima treba udovoljavati potrebama neprestano rastućega stanovništva. Dosadašnja većinom desetogodišnja iskustva primjene agrogenetičkoga inženjeringa u mnogim područjima svijeta, a posebice u zemljama u razvoju, ukazuju na sve veće produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih, budući da se možebitne prednosti njegove primjene ostvaruju tek u uvjetima visokoindustrijalizirane poljoprivrede koje siromašne zemlje sa svojim subzistentnim načinima proizvodnje ne mogu ostvariti, ili pak mogu uz gubitak drugih, za njih veoma važnih uvjeta kao što su gubitak malih obiteljskih posjeda i uz njih vezanih društvenih struktura. Moralno-etički je neprihvatljivo da o sigurnosti svjetske prehrane sve više odlučuje svega nekoliko vodećih agronomskih koncerna, koji svojim strategijama djelovanja, podržani političkom voljom i gospodarstvenim tijekovima, prisvajaju biološke resurse cijeloga čovječanstva, izlažući opasnosti sigurnost prehrane sadašnjih i budućih naraštaja i izravno ugrožavajući opstanak upravo najvećeg broja stanovnika koji osiguravaju proizvodnju hrane kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini, čime bitno umanjuju njihova zajamčena prava na prehranu i rad.

glad i siromaštvo ; agrogenetički inženjering ; zemlje u razvoju ; poljoprivrednici ; pravo na hranu i rad ; dostojanstvo čovjeka

nije evidentirano