hrvatski

Interes, učenje i postignuće u akademskom okruženju: uloga vrijednosti zadatka, ciljeva postignuća, i strategija učenja

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između osobnog i situacijskog interesa i njihovu ulogu u učenju i postignuću. Nastojalo se utvrditi prediktore razvoja interesa, usvajanja ciljeva postignuća, upotrebe strategija učenja i akademskog postignuća studenata. Istraživanje je provedeno na uzorku od 117 studenata uključenih u kolegij Edukacijska psihologija u okviru modula za stjecanje nastavničkih kompetencija. Na početku kolegija prikupljene su mjere predznanja, dispozicijskog interesa, vrijednosti kolegija, očekivane samodjelotvornosti i težine kolegija, te ciljnih orijentacija, a sredinom i po završetku kolegija mjere situacijskog interesa, vrijednosti kolegija, percipirane samodjelotvornosti i težine kolegija, upotrebe strategija učenja i postignuća. Mjera usvojenih ciljeva postignuća prikupljena je sredinom kolegija. Interes i usvojeni ciljevi postignuća ispitani su prilagođenim skalama korištenim u istraživanju Harackiewicz i sur. (2008). Za procjenu vrijednosti kolegija, samodjelotvornosti i strategija učenja korištene su skale iz Upitnika motiviranih strategija za učenje (MSLQ ; Pintrich i sur., 1993). Osobne ciljne orijentacije procijenjene su skalama ciljnih orijentacija iz upitnika Komponente samoreguliranog učenja (CSRL ; Niemivirta, 1998). Za procjenu predznanja sastavljeno je 20 zadataka višestukog izbora, a kao mjere akademskog postignuća korišteni su ocjenski bodovi na međuispitima sredinom i pred kraj semestra, te ukupan broj ostvarenih ocjenskih bodova na kolegiju. Prikupljeni podaci analizirani su nizom hijerarhijskih regresijskih analiza s predznanjem uključenim u prvom koraku. Zbog visoke povezanosti interesa i vrijednosti kolegija u sva tri mjerenja, kao i zbog nemogućnosti njihova razlikovanja na temelju faktorske analize, korištena je jedinstvena mjera vrijednosti kolegija koja odražava percepciju kolegija u terminima interesa, korisnosti i važnosti. Utvrđeno je da studenti tijekom trajanja kolegija iskazuju stabilnu razinu percipirane vrijednosti kolegija. Početna percepcija vrijednosti predicira vrijednosti prije prvog međuispita, a vrijednost iskaazna sredinom kolegija, vrijednosti na kraju semestra. Početna vrijednost kolegija pokazala se prediktorom usvajanja ciljeva učenja, a usvojeni ciljevi učenja značajnim prediktorom vrijednosti sredinom kolegija i povrh razina vrijednosti na početku kolegija. Usvojeni ciljevi učenja i izvedbe pokazali su se prediktorima upotrebe dubinskih strategija učenja. Prediktorom strategije ponavljanja pokazali su se samo usvojeni ciljevi izvedbe. Upotreba strategije ponavljanja pokazala se prediktorom postignuća na međuispitu pri kraju kolegija, povrh predznanja i postignuća na prvom međuispitu. Utvrđeni longitudinalni odnosi upućuju na značaj osiguravanja vanjske podrške studentima u razvoju percepcije vrijednosti akademskih zadataka.

osobni i situacijski interes; vrijednost zadatka; ciljevi postignuća; strategije učenja; postignuće

nije evidentirano