Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Sensory disorders after stroke (CROSBI ID 381432)

Ocjenski rad | diplomski rad

Kikić, Dajana Sensory disorders after stroke / Kadojić, Dragutin (mentor); Osijek, Medicinski fakultet Osijek, . 2013

Podaci o odgovornosti

Kikić, Dajana

Kadojić, Dragutin

engleski

Sensory disorders after stroke

Moždani udar (MU) naglo je nastali poremećaj funkcioniranja živčanog sustava uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije koji traje dolje od 24 sata. Možemo ga podijeliti na ishemijski MU, koji se javlja u 85% slučajeva i hemoragijski MU koji se javlja u 15% slučajeva. Epidemiološki podaci pokazuju da je MU u Hrvatskoj drugi uzrok smrtnosti i prvi uzrok invalidnosti. Od MU godišnje umre oko 5 milijuna u svijetu. Pored motornih i osjetnih oštećenja, smetnji komunikacije i gutanja česti su osjetni poremećaji. Mnogi bolesnici s MU gube osjećaj dodira, boli, temperature ili pozicije. Često ih prate vrlo neugodni spontani bolovi. Prihvat i prepoznavanje osjeta složen je i specijaliziran proces koji uključuje mnoge receptore. Još od antičkih vremena poznajemo pet glavnih osjetnih modaliteta: vid, sluh, dodir, okus i miris. Cijelo smo vrijeme bombardirani senzornim stimulansima, a svjesni smo samo dijela njih. Senzorna oštećenja nakon MU zahvaćaju različite modalitete osjeta na različitim mjestima i s različitim stupnjem oštećenja, u rasponu od kompletne hemianestezije multiplih modaliteta do disociranog oštećenja somatosenzornih submodaliteta unutar ograničenog dijela tijela. Postoje klinički testovi kojima se otkrivaju i dokazuju osjetni poremećaji. Prvenstvena uloga medicinske sestre je u edukaciji bolesnika. Bolesnika je važno poučiti o nastalim poremećajima te objasniti načine kako spriječiti ozljeđivanje (pad, opekline, ugriz za vrijeme hranjenja), te pružiti pomoć pri aktivnostima koje bolesnik ne može samostalno napraviti. U obzir treba uzeti postojanje boli, ako je prisutna kod bolesnika. Medicinska sestra ima ključnu ulogu u sprječavanju pojedinih komplikacija (dekubitusa, kontrakture, pneumonija) jer ona provodi najviše vremena sa bolesnikom, kontaktira ga i vjerojatno će prva primijetiti sve promjene do kojih dođe. Važno je poticati bolesnika na samostalnost, naučiti ga kako živjeti sa njegovom bolešću. Zbog toga medicinska sestra nije samo puki član tima, nego nezaobilazan kotačić u provođenju zdravstvene njege i liječenju bolesnika s MU, te njihovih posljedica.

Stroke; Epidemiology; Treatment; Sensory system; Evaluation

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

nije evidentirano

Podaci o izdanju

44

01.11.2013.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Medicinski fakultet Osijek

Osijek

Povezanost rada

Kliničke medicinske znanosti