hrvatski

Rasprostranjenost divlje loze (Vitis vinifera subsp. sylvestris) uz obale rijeke Krke u Hrvatskoj

Divlja (šumska) loza (Vitis vinifera subsp. sylvestris) datira iz vremena Pleistocena (prije više od 10000 godina). Unikatna je i genetski različita od kultivirane vinove loze (Vitis vinifera subsp. sativa). Sadašnja populacija europske divlje loze predstavlja davnu šumsku formu od koje su u procesu domestikacije nastale sve danas poznate moderne sorte vinove loze. Dvodomna je biljna vrsta. U pravilu, divlja loza nastanjuje netaknute šume u Mediteranu sa puno vode u blizini. Tijekom više tisuća godina razvoja civilizacije, divlja loza je doživjela drastične promjene i danas je njezina egzistencija ozbiljno ugrožena. U ovom radu istražili smo prisutnost divlje loze na obalama rijeke Krke kao potencijalno dobrom staništu za divlju lozu. Pronašli smo pet lokacija gdje još uvijek raste divlja loza. Putem GPS koordinata izrađena je karta rasprostranjenosti divlje loze. Svih pet lokacija se nalaze u neposrednoj blizini rijeke. Morfološke karakteristike divlje loze istražene su koristeći međunarodne deskriptore za vinovu lozu. Determinirana je dvodomnost unutar istraživanih individua kao evidentan morfološki marker za divlju lozu. Okolna šumska vegetacija sastavljena je od tipičnih mediteranskih biljnih vrsta. Ukupno smo determinirali 66 različitih biljnih vrsta uz divlju lozu. Primijećen je vrlo jaki stupanj povezanosti divlje loze i smokve (Ficus carica L.) što upućuje na njihove slične zahtjeve staništa. Rezultati ovoga istraživanja upućuju na prilično široku rasprostranjenost divlje loze uz obale rijeke Krke te nastavak istraživanja upotrebom molekularnih markera radi sigurnije identifikacije i procjene stupnja introgresije od strane kultivirane loze.

divlja loza; ampelografija; domestikacija; šumske biljne zajednice

nije evidentirano