hrvatski

Robna razmjena Republike Hrvatske sa zemljama CEFTA-e nakon ulaska u Europsku uniju

Domaće gospodarstvo, od uspostave moderne hrvatske države, susreće se s tipičnim tranzicijskim problemima izgradnje tržišne ekonomije vezanim uz privatizaciju, liberalizaciju i institucionalne reforme. Sve navedeno, uz nedefiniranu makroekonomsku, odnosno međunarodnu trgovinsku politiku rezultiralo je gubitkom tradicionalnih tržišta, padom proizvodnje, smanjenjem BDP-a, porastom nezaposlenosti te visokim deficitom vanjskotrgovinske i platne bilance.Zadnjih godina oko 2/3 robne razmjene Republike Hrvatske odvija se sa EU. Najveći partneri među zemljama EU su Italija, Njemačka, Slovenija te Austrija. No, sa svim tim državama Hrvatska ima negativan saldo robne razmjene. Najveći pozitivni saldo robne razmjene Republika Hrvatska ostvaruje sa susjednim državama BiH i Srbijom. Obje te države članice su CEFTA-e i nakon skorog ulaska Hrvatske u EU, prestat će važiti povlaštene carinske stope koje sada postoje između Hrvatske i tih država. To bi moglo imati velike negativne posljedice po hrvatski izvoz. Cilj rada je detekcija promjena u slobodi pristupa hrvatskih proizvoda tržištu susjednih zemalja članica CEFTA-e nakon pristupanja u EU.

gospodarstvo ; tranzicija ; vanjska trgovina ; CEFTA ; EU

nije evidentirano