hrvatski

Razvojna obilježja dječjega jezika u ovladavanju hrvatskim standardnim jezikom do završetka jezične automatizacije

Doktorski se rad "Razvojna obilježja dječjega jezika u ovladavanju hrvatskim standardnim jezikom do završetka jezične automatizacije" ponajprije bavi proučavanjem i utvrđivanjem razvojnih jezičnih obilježja i njihovim utjecajem na proces ovladavanja hrvatskim jezikom u institucionalnom obrazovanju učenika (2. – 6. razred osnovne škole). Nakon provedenoga istraživanja na uzorku od N=1500 učenika iz svih regija RH, analizirat će se i usporediti rezultati testova jezične i jezično-komunikacijske kompetencije kako bi se utvrdila razvojna obilježja učenika određene dobi (razreda) u ovladavanju fonetike i fonologije, morfologije, sintakse, leksikologije i pravopisa, s krajnjim ciljem opisa razvoja dječjega jezika u školskoj dobi, a kao nastavak provedenih istraživanja u predškolskoj dobi (Kovačević, 2005 ; Pavličević-Franić, 2005 ; Jelaska, 2007 ; Kuvač i Palmović, 2007). ispitat će se razvojna jezična obilježja učenika osnovnoškolske dobi od 7. do 12. godine. spol (m i ž), mjesto stanovanja (regije RH) ; utvrditi korelaciju između razvojnih obilježja dječjega jezika i ocjene iz hrvatskoga jezika te razine jezične i jezično-komunikacijske kompetencije ; ispitati stav prema hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu s obzirom na dob, ocjenu iz hrvatskoga jezika i mjesto stanovanja sudionika. Rezultati će poslužiti kao prilog istraživanju razvojnih obilježja dječjega jezika u ovladavanju hrvatskim standardnim jezikom u osnovnoškolskoj dobi (7. - 12. godine), tj. u razdoblju u kojemu završava proces jezične automatizacije. Istraživanje će doprinijeti popisu i opisu (leksičkom i gramatičkom) jezičnih razvojnih obilježja cijele populacije sudionika od 2. do 6. razreda osnovne škole, te utvrđivanju međuzavisnosti razvojnih obilježja i stupnja ovladanosti hrvatskim standardnim jezikom (razina jezične i jezično-komunikacijske kompetencije). Osobito će biti analizirani rezulati u 5. i 6. razredu, kada se učenici još uvijek nalaze u fazi konkretnih operacija, a gramatički se sadržaji uče i poučavaju primjerenije apstraktnoj fazi misonih operacija. Osim toga, ispitat će se utjecaj varijabli mjesta stanovanja, spola i dobi na ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom, kao i stav ispitanika prema hrvatskome jeziku kao nastavnome predmetu. Zaključno će biti upozoreno na jezične sadržaje koje djeca mogu (ili ne mogu) razvojno usvojiti i njima uspješno ovladati, te će se predložiti svrhoviti načini učenja i poučavanja jezičnih sadržaja. Rad bi također trebao upozoriti na nužnost promjena u institucionalnome učenju hrvatskoga jezika kao materinskoga na razini sustava, ali i ukazati na neprimjeren raspored pojedinih nastavnih jedinica te slijed njihove obrade u skladu s kognitivnim operacijama i jezičnim obilježjima u određenoj razvojnoj dobi.

razvojna jezična obilježja; jezične kompetencije; ranojezično razdoblje; učenje i usvajanje hrvatskoga jezika u osnovnoj školi

nije evidentirano