hrvatski

Primarni i sekundarni izvori znanja za nastavu Hrvatskog jezika u hrvatskim učilištima za osnovno obrazovanje odraslih

Inicijativom UN-a i UNESCO-a vladama svih članica upućena je vizija o pismenost koja nije ograničena na godine starosti. U projektu "Za hrvatski pismenost: Put do poželjne budućnosti" (MZOŠ, 2003.) dane su smjernice za potencijalno rješenje povećanja razina pismenosti, a time i lakšeg zapošljavanja i smanjivanja nezaposlenosti. Zadaća nastave Hrvatskoga jezika u V. i VI. obrazovnom razdoblju (ekvivalent 7. i 8. razred redovite osnovne škole) jest, između ostaloga, "osposobiti polaznika za pravilnu uporabu standardnoga hrvatskog jezika u različitim područjima ljudske djelatnosti" (MZOŠ, 2003.). Osim metodičkih sustava i metodičkih postupaka, važnu ulogu u osnovnom obrazovanju odraslih imaju i izvori znanja. U ovome radu izvori znanja su podijeljeni prema metodičkom gledištu na primarne (znanje, informacije, djela u izvornom obliku prije nego što su podvrgnuti didaktičkom prijenosu) i sekundarne (izvorna djela prilagođena za nastavu Hrvatskoga jezika). Podatci za potrebe ovog rada prikupljeni su anketom. Evidentirana je zastupljenost primarnih i sekundarnih izvora znanja u nastavi Hrvatskoga jezika u osnovnom obrazovanju odraslih. Podatci ukazuju na eventualnu potrebu za specijaliziranim izvorima znanja u nastavi Hrvatskoga jezika kao i na njihove poželjne metodičke karakteristike.

osnovno obrazovanje odraslih ; hrvatski jezik ; metodika hrvatskoga jezika ; primarni izvori znanja ; sekundarni izvori znanja ; didaktički transfer

nije evidentirano