hrvatski

Površine prekida taloženja u donjojurskim karbonatnim naslagama Gorskog kotara, Like i Velebita

Površine prekida taloženja česte su u sljedovima karbonatnih platforma. Nastaju subaerskim izlaganjem sedimenta ili erozijom i prekidom sedimentacije u marinskim uvjetima. Istraživanje površina prekida taloženja provedeno je u donjojurskim karbonatnim naslagama na područjima Gorskog kotara, Like i Velebita. Istražene su petrografske, sedimentološke i dijagenetske značajke naslaga, te biogena zajednica u svrhu biostratigrafskog datiranja. Na odabranim uzorcima provedene su analize izotopnog sastava ugljika i kisika, mineralnog sastava rendgenskom difrakcijom na praškastom uzorku i katodoluminiscencijska mikroskopija. Unutar istraženih naslaga izdvojen je veći broj litofacijesnih jedinica i detaljno interpretiran razvoj taložnih okoliša. Istražene naslage pripadaju rasponu doba od mlađeg hetangija do starijeg toarcija. U naslagama starijeg toarcija (“mrljastim vapnencima”) prvi je put nađena foraminifera Socotraina serpentina. Fischerovi dijagrami pokazuju promjene akomodacijskog prostora, koje se dobro koreliraju s facijesnim promjenama pa stoga dokumentiraju relativne promjene morske razine: dugoročni relativni porast tijekom starije jure i maksimalnu transgresiju u starijem toarciju zabilježenu u resedimentiranim vapnencima na području južne Like. Utvrđeni veći broj PPT klasificiran je u četiri skupine (površine subaerskog izlaganja, marinske omisijske, erozijske i poligenetske površine) s nekoliko podtipova. Evaluiran je vertikalni i lateralni raspored površina prekida taloženja. Površine subaerskog izlaganja najbrojnije su naslagama highstanda i interpretirane posljedicom kratkoročnih relativnih padova morske razine superponiranih na dugoročni relativni pad ili rast morske razine. One pokazuju grupiranje unutar stratigrafskih intervala male debljine, koji ukazuju na važne događaje u razvoju neposredne podloge i inicijalne faze razvoja Jadransko-dinaridske karbonatne platforme vezane uz razdoblja pojačane tektonske aktivnosti (osobito na prijelazu sinemurij–plinzbah i mlađem plinzbahu) vidljivima i na područjima Trento i Pelagonske karbonatne platforme. Marinske omisijske površine najbrojnije su i najraznolikije u transgresivnim naslagama i ne pokazuju slaganje unutar tanjih stratigrafskih intervala. Ovo je prvo detaljnije istraživanje površina prekida taloženja u karbonatnim naslagama starije jure na području Hrvatske. Utvrđeni različiti tipovi površina prekida taloženja ukazali su na složenost taložnih procesa i dali nove informacije o evoluciji donjojurske karbonatne platforme u današnjem području Krških Dinarida. Istraživanjem samo akumuliranog sedimenta i zanemarivanjem površina prekida taloženja dolazi se do nepotpune “slike” i slijeda događaja u kojima često nedostaju važni događaji u razvoju karbonatne platforme. Trajanje netaloženja i/ili erozije teško je odrediti i iako utvrđene površine prekida taloženja izražene kao slojne plohe i unutarslojne površine najčešće predstavljaju kratkotrajne prekide sedimentacije, sveukupno u taložnom slijedu mogu predstavljati značajan dio geološkog vremena.

površine prekida taloženja; karbonatne naslage; subaersko izlaganje; hardground; donja jura; Jadransko-dinaridska karbonatna platforma; Hrvatska

nije evidentirano