hrvatski

Milanski edikt: prijevod, komentar i studija

„Milanski edikt: prijevod, komentar i studija“ je monografija Ivana Milotića u kojoj se cjelovito, interdisciplinarno i sustavno-analitički obrađuje Milanski edikt. Autor u radu kombinira metode epigrafske, pravne, povijesne i arheološke znanosti, stavljajući u središte epigrafsku i pravnopovijesnu analizu latinske (Laktancije) i grčke (Euzebije iz Cezareje) inačice teksta Milanskog edikta. Autor najprije propituje pravni kontekst donošenja Milanskog edikta. Koristeći pravne i povijesne izvore pruža svestranu analizu pravnih pravila u rimskoj državi koja su se počevši od I. stoljeća pa sve do 313. godine primjenjivala na kršćane. Zatim donosi latinski i grčki tekst Galerijeva edikta iz 311. godine s prijevodima na hrvatski jezik obiju inačica te pripadajućim bilješkama i iscrpnom analizom akta. Studija Milanskog edikta kao središnjega dijela ove monografije započinje raspravom o nazivu i kriteriju po kojemu je prozvan. Nakon toga donosi se Laktancijev zapis teksta edikta na latinskom i Euzebija iz Cezareje na grčkom, uz priređeni prijevod na hrvatski jezik i prateće komentarske bilješke. Studija sadržaja Milanskog edikta obrađuje sljedeće teme: (1) nastanak akta u Mediolanu, (2) pravno-filozofski temelji edikta ; (3) odnos kršćanstva prema javnome poretku, (4) ukinuće protukršćanskih propisa, (5) sloboda ispovijedanja kršćanske vjere, (6) sloboda ispovijedanja ostalih vjera, (7) povrat imovine Crkvi oduzete tijekom progona, (8) objava Milanskog edikta. U zasebnome nadolazećemu poglavlju obrađene su pravne i ostale svekolike posljedice donošenja Milanskog edikta poput imovinskih odnosa Crkve na Istoku, ustrojstva crkvene teritorijalne organizacije, problematike cezaropapizma, civitas Romana i Christianitas prije i nakon Milanskog edikta, prestanka primjene Milanskog edikta na Istoku i Konstantinova kršćanskog zakonodavstva do 325. godine.

Milanski edikt; kršćanska Crkva; rimsko pravo; pravni položaj kršćanstva

nije evidentirano