hrvatski

Kronološki prikaz registriranih herbicida u kukuruzu u razdoblju od 1958. do 2012. godine

Kukuruz je, uz pšenicu i rižu, jedna od tri vodeće kulture u svijetu. U Republici Hrvatskoj po zasijanim površinama zauzima prvo mjesto. Kao okopavinska kultura kukuruz je osjetljiv na prisutnost korova te ga nije moguće uzgojiti bez intenzivnog i sustavnog suzbijanja korova. U borbi protiv korova u ovoj kulturi gotovo isključivo primjenjujemo herbicide. Danas su u tu svrhu u R. Hrvatskoj registrirana su 24 herbicida na osnovu kojih dozvolu za promet ima 121 herbicidni pripravak. Na osnovu pregleda sredstava za zaštitu bilja koji se svake godine redovito objavljivao u Biljnoj zaštiti, preteči današnjeg Glasila biljne zaštite, kronološki, po dekadama prikazan je broj registriranih herbicida i herbicidnih pripravaka u kukuruzu od početka njihove primjene do danas. Prvi herbicidi za suzbijanje korova u kukuruzu u Republici Hrvatskoj registrirani su 1960.te godine (2, 4-D, atrazin i simazin). Na njihovoj osnovi bilo je registrirano 14 pripravaka. Sedamdesetih godina broj herbicida se povećao za 85% a broj herbicidnih pripravaka za 116% što je pokazatelj da počinje era kemizacije. Osamdesetih godina broj herbicida se povećao za 72, 7%, a broj herbicidnih pripravaka za 27, 5% u odnosu na prethodnu dekadu. Slično, devedesetih godina broj herbicida se povećao za 60, 4%, a broj pripravaka za 15, 07%. Od 2000. godine do danas broj herbicida se smanjio za 10, 7%, a broj herbicidnih pripravaka se povećao za 85, 45%. Kako su se razvijale nove djelatne tvari, određene ''starije'' molekule gubile su dozvolu za primjenu u ovoj kulturi. Najveći broj djelatnih tvari u kukuruzu registriran je osamdesetih godina. Nasuprot tome, najveći broj djelatnih tvari je izgubio dozvolu za primjenu u posljednjoj dekadi što ukazuje da je eru intenzivne kemizacije u ovoj kulturi unatoč velikom broju herbicida zamijenila era ekologije.

kukuruz; korov; herbicidi; herbicidni pripravak

nije evidentirano