hrvatski

Jonas E. Salk- sudionik eksperimenta zvanog život

Cilj ovog rada je predstavljanje i upoznavanje Jonasa E. Salka pronalazača cjepiva protiv dječje paralize i utemeljitelja biofilozofije. Nakon kratkog povijesno-medicinskog pregleda zbivanja vezanih za pojavu bolesti, dostupnog i opisanog u medicinskim časopisima, slijedi dio o manje poznatim ljudskim pričama i životima osoba koje su svoj profesionalni i humani rad usmjerile u borbu protiv dječje paralize. Redom, na prvom mjestu, o Jonasu E. Salku medicinskom istraživaču kojeg povijest pamti po pronalasku cjepiva protiv dječje paralize, javnost ga slavi kao spasitelja i dobročinitelja, mediji ga se prisjećaju i na njegov pronalazak podsjećaju prigodom obljetnice proglašenja cjepiva sigurnim i efikasnim, politika uzima za primjer humaniste te filozofi - etičari i nastavnici počinju istraživati njegova djela koja su u bibliografskim podacima navedena u području filozofije. Zatim slijede priče o Jessie Wright, liječnici fizikalne medicine koja je u vrijeme provođenja prvog testiranja cjepiva bila medicinska ravnateljica D. C. Watson Home for Crippled Children, Richardu Josepfu Mulvaney-u, liječniku obiteljske medicine, koji je dao prvo Saklovo cjepivo, Billu Kirkpatrick-u, prvom djetetu pogođenom polio virusom kojem je dano cjepivo. Opredjeljenje da njihova sudbinska veza, upravo onakva kakvu ju je život učinio, bude predstavljena i objavljena proisteklo je iz činjenice da to do sada nije učinjeno, te iz činjenice da su uz Jonasa E. Salka bili aktivni sudionici i svjedoci najvećeg javno-zdravstvenog eksperimenta u povijesti medicine. U završnom dijelu rada predstavlja se jedna od Salkovih knjiga. Anatomy of Reality: Merging of Intuition and Reason koja je za ovaj rad odabrana iz dva razloga. Prvi je zato što u njoj upoznajemo Salka – istraživača, njegova očekivanja, iskonsku želju da pomogne u suzbijanju bolesti, njegova razmišljanja u laboratoriju, suosjećanje za one kojima njegov rad donosi olakšanje, nadu u iščekivanju rezultata istraživanja i osjećaj odgovornosti za testiranje i upotrebu njegovog otkrića. Drugi je u zahtjevu za uključivanje filozofije u sustavnu analizu i tumačenje opasnosti s kojima se suvremeni čovjek suočava u cilju očuvanja i zaštite zdravlja, vrijednosne orijentacije usmjerene na propitivanje znanstvenog rada/istraživanja i posljedica koje on stvara.

pronalazač cjepiva protiv dječje paralize; humanist; javno-zdravstveni eksperiment; sustavna analiza

nije evidentirano