hrvatski

Kockanje srednjoškolaca u Slavonskom Brodu i štetne psihosocijalne posljedice

Temeljni cilj ovog rada je stjecanje uvida u aktivnosti kockanja srednjoškolaca u Slavonskom Brodu i utvrđivanje razine štetnih psihosocijalnih posljedica uvjetovanih uključenosti u igre na sreću. Specifični ciljevi su utvrditi postoje li razlike u prevalenciji i učestalosti kockanja s obzirom na spol, dob i druga relevantna osobna obilježja, te istražiti stupanj izraženosti štetnih psihosocijalnih posljedica. Istraživanje je provedeno u listopadu 2012. godine na prigodnom uzorku od 264 sudionika, učenika oba spola (M=147, Ž=117) srednjih škola u Slavonskom Brodu: Gimnazije „Matija Mesić“, Obrtničke škole Slavonski Brod i Tehničke škole Slavonski Brod. Raspon dobi sudionika kreće se od 14 do 19 godina (Mdob=16, 7 ; SDdob=1, 12). Sudjelovanje u istraživanju je bilo u potpunosti anonimno i dobrovoljno, učenici su bili upoznati s osnovnim ciljem istraživanja te su samostalno dali usmeni pristanak za sudjelovanje. U istraživanju je korišten već provjeren instrumentarij dobrih metrijskih obilježja (pouzdanost i valjanost) upravo za ispitivanje kockarskih ponašanja i s njime povezanih pojava. Ovo istraživanje sastavni je dio znanstvenog projekta pod nazivom „Kockanje mladih u Hrvatskoj“ čiji je voditelj doc.dr.sc. Neven Ricijaš. Za ostvarenje istraživačkih ciljeva u ovom radu korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik o osnovnim sociodemografskim obilježjima, Upitnik o navikama kockanja i Kanadski upitnik kockanja adolescenata (CAGI). Rezultati istraživanja su pokazali da srednjoškolci u Slavonskom Brodu najviše kockaju u sportskim kladionicama, zatim u lutrijskim igrama na sreću i automat klubovima, dok su ostale vrste manje zastupljene. Dobiven je podatak da je 72, 6% srednjoškolaca iz Slavonskog Broda kockalo barem jednom u životu, dok ih 27, 4% nije kockalo nikada. Isto tako, utvrđeno je da postoje razlike u kockarskim aktivnostima među srednjoškolcima u Slavonskom Brodu s obzirom na spol na način da mladići kockaju intenzivnije i učestalije. Kada je riječ o rizičnosti kockanja utvrđeno je da postoje razlike s obzirom na spol, na način da su mladići rizičniji od djevojaka. Na razini cijelog uzorka 70% sudionika pripada skupini koju obilježava nepostojanje problema vezanih uz kockanje, 17% sudionika pripada skupini s niskom do srednjom ozbiljnosti problema vezanih uz kockanje, dok 13% sudionika pripada skupini koju obilježava visoka ozbiljnost problema vezanih uz kockanje. Utvrđeno je i da postoje razlike u razini ozbiljnih štetnih psihosocijalnih posljedica kod srednjoškolaca s obzirom na intenzitet i učestalost kockanja na način da srednjoškolci koji intenzivnije i učestalije kockaju imaju izraženije ozbiljne psihosocijalne posljedice.

kockanje; problematično kockanje; aktivnosti kockanja; štetne psihosocijalne posljedice; učenici srednjih škola

nije evidentirano