hrvatski

Obilježja kockanja mladih i odrednice štetnih psihosocijalnih posljedica

Kockanje i problemi povezani s kockanjem, sve su veći problem među mladima, a do danas u Hrvatskoj nema sustavnih i sveobuhvatnih istraživanja tog zanimljivog fenomena. Stoga je primarni cilj ovog istraživanja, stjecanje uvida u aktivnosti kockanja kao i istraživanje eventualnih razlika među mladima s obzirom na neka osobna obilježja. Sljedeći je cilj istraživanje doprinosa obilježja ličnosti, načina razmišljanja, rizičnog ponašanja, uvjerenja o kockanju, motivacije za kockanjem, iskustva i ponašanja prilikom kockanja te učestalosti kockanje razini štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem. Za provedbu istraživanja, korištena je opsežna baterija instrumenata: (1) Upitnik o osnovnim sociodemografskim obilježjima, (2) Upitnik kockarskih aktivnosti, (3) Kanadski upitnik kockanja adolescenata – CAGI (Trebmlay, Stinchfield, Wiebe i Wynne, 2010.), (4) Ček-lista motivacije za kockanjem, (5) Skala uvjerenja o kockanju, (6) Upitnik rizičnog i delinkventnog ponašanja (Atlanta, Dahlberg, Toal i Behtens, 2005.) (7) International Personality Item Pool 50 – IPIP 50 (Mlačić i Goldberg, 2007.), (8) Zimbardov inventar vremenske perspektive – ZTPI (Zimbardo i Boyd, 1999.). Istraživanjem je obuhvaćen probabilistički uzorak od ukupno 1.948 učenika od prvog do završnog razreda različitih srednjoškolskih usmjerenja (trogodišnja strukovna škola, četverogodišnja strukovna škola, gimnazija) iz četiri hrvatska regionalna središta što nam omogućuje generalizaciju rezultata na mlade iz urbanih sredina. Raspon dobi sudionika kreće se od 14 do 20 godina, a prosječna dob iznosi Mdob=16.56 (SD=1.174). Kako bi se ostvarili istraživački ciljevi, korištene su sljedeće metode obrade podataka: (1) Metode deskriptivne statistike, (2) Hi-kvadrat test, (3) T-test/Mann-Whitneyev test, (4) Analiza varijance/Kruskal-Wallisov test, (5) Hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati istraživanja pokazuju kako su među hrvatskim srednjoškolcima najzastupljenije lutrijske igre na sreću i sportske kladionice, a potom slijede igre na automatima. Što se tiče učestalosti igranja, svakako su najzastupljenije sportske kladionice. Utvrđeno je da postoje rodne razlike s obzirom na učestalost i izraženost štetnih psihosocijalnih posljedica na način da mladići kockaju intenzivnije, te u značajnoj mjeri čine skupinu mladih s razvijenim štetnih psihosocijalnim posljedicama kockanja. Te su razlike toliko izražene da smo sve daljnje obrade radili zasebno za djevojke i zasebno za mladiće. Provjerili smo i postoje li razlike s obzirom na dob/razred i možemo zaključiti kako postoje razlike u intenzitetu igranja dijela igara, te kako su u muškom dijelu uzorka primjetne određene razlike u stupnju razvijenosti štetnih psihosocijalnih posljedica s obzirom na razred. Vrsta škole se u izraženosti štetnih psihosocijalnih posljedica nije pokazala značajnim kriterijem, a razlike u intenzitetu participiranja u različitim igrama s obzirom na vrstu škole postoje samo kod nekih aktivnosti (i s malim efektima tih razlika). Očekivano, srednjoškolci s višom razinom štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem, participiraju u više igara i čine to učestalije. Glavne odrednice za razvoj problema povezanih s kockanjem u prvom redu učestalost kockanja, ustrajanje u kockanju uslijed dobitka, iskustvo dobitka većeg iznosa novca, te specifična motivacija za kockanjem. Također, značajan je doprinos nekih specifičnih obilježja ličnosti, razmišljanja, ponašanja i uvjerenja o kockanju. Ti konstrukti, pak, u različitoj mjeri doprinose razvoju različitih vrsta posljedica. Primjerice, psihološke su posljedice značajno determinirane emocionalnom (ne)stabilnošću, dok je u objašnjenju interpersonalnih i financijskih posljedica značajno manifestiranje drugih oblika rizičnog ponašanja. Dobiveni rezultati interpretirani su u odnosu na društvenih okolnosti (prije svega, dostupnost i pristupačnost igara na sreću), te u kontekstu mogućnosti primjene dobivenih rezultata u kreiranju raznolikih preventivnih i tretmanskih intervnecija usmjerenih prema mladima, od redovne populacije do onih s već razvijenim problemima povezanih s kockanjem.

kockanje; adolescenti; psihosocijalni posljedice kockanja; odrednice problematičnog kockanja

nije evidentirano