hrvatski

Nemogući žanr. Kršćanstvo, bajke i mitologija u Pričama iz Davnine Ivane Brlić-Mažuranić

Zbirka pripovjedaka Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić, objavljena 1916. godine, inspirirana je slavenskom mitologijom, elementima bajke i normativnim snagama kršćanstva. Prepoznatljiv način korištenja fantastike i narodne mitologije koji koristi u svom opusu utjecali su na oblikovanje i popularizaciju njezina nadimka "hrvatski Andersen". Iako su usporedbe s H. C. Andersenom i J. R. R. Tolkienom otvorile prostor vrednovanju i zadobivanju kanonskog statusa ove hrvatske književnice, te u određenoj mjeri rasvijetlile važa mjesta njezina autorskog pisma, one su, kako je to već istaknuo Ivo Brlić, pohvalne ali izlišne. Naime, za razliku od Tolkiena i Andersena, Ivana Brlić-Mažuranić svijet svojih priča gradi na kršćanstvu kao vrijednosnom sustavu, obitelji kao osnovnom modelu društvenog ustroja i na roditeljstvu, posebice majčinskoj figuri kojoj dodjeljuje središnju ulogu u tako koncipiranom univerzumu. Kroz analizu strukture, ideologije i narativne semantike svih ovih elemenata, u ovom članku nudim njihovu interpretaciju unutar djela Ivane Brlić-Mažuranić

Ivana Brlić Mažuranić; Priče iz davnine; kršćanstvo; bajke; fantastika; mitologija

nije evidentirano