hrvatski

Ozon u prizemnom sloju atmosfere iznad Malog Lošinja

Ozon, koji je dugo vremena bio prilično konstantan mikrosastojak zraka, tijekom zadnjih stotinu godina pokazuje u prizemnim slojevima atmosfere stalan porast koncentracije koja je danas veća nego ikada[1]. Njegov se volumni udio od predindustrijskog razdoblja povećao od 2-4, 5 puta a i dalje raste[1]. Izvor ozona u troposferi su prvenstveno fotokemijske reakcije u kojima sudjeluju lakohlapljivi organski spojevi (VOC) i dušikovi oksidi (NOx)[2]. U sklopu istraživanja koje je provedeno u razdoblju od 27.travnja do 19. listopada 2005. na Malom Lošinju mjereni su udjeli komponenata fotokemijskog onečišćenja, u prvom redu ozona, procijenjen je njihov utjecaj na vegetaciju te pomoću indikatora fotokemijskog onečišćenja procijenjena je kakvoća zraka na mjernoj lokaciji. Izmjereni podaci raspravljeni su u odnosu na smjernice EU (EU Direktiva 2002/3/EC i 2008/50/EC). Za određivanje korelacije između izmjerenih volumnih udjela ozona i meteoroloških parametara koristila se multivarijatna metoda analiza glavnih komponenata (PCA). Iako je Mali Lošinj tijekom ljetnog razdoblja pod težim prometnim opterećenjem, vrijednosti dva fotokemijska indikatore onečišćenja pokazuju nisku fotokemijsko onečišćenje. Također, Mali Lošinj ne pokazuju „vikend učinak“ koji bi upućivao na značajan utjecaj antropogenih izvora (prvenstveno prometa i daljinskog transporta). Vrijednosti AOT40 indeksa pokazuju da postoji mogućnost negativnog utjecaja ozona na vegetaciju. Rezultati PCA pokazali su da su veće koncentracije ozona povezane sa sporo-pokretnim područjima visokog tlaka koji rezultiraju u sunčanom, vlažnom i vedrom vremenu i laganom vjetru te zračnim masama nošenim od strane Jadranskog mora.

Ozon; onečišćenje zraka; AOT40 indeks

nije evidentirano