Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Akustičke različitosti naglasaka hrvatskoga štokavskoga sustava kod govornika iz Slavonije i Dalmacije (CROSBI ID 49059)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Pletikos Olof, Elenmari Akustičke različitosti naglasaka hrvatskoga štokavskoga sustava kod govornika iz Slavonije i Dalmacije // A tko to ide? / А хто там ідзе?: Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu / Turk, Marija (ur.). Zagreb: Hrvatsko filološko društvo ; Hrvatska sveučilišna naklada, 2013. str. 99-113

Podaci o odgovornosti

Pletikos Olof, Elenmari

hrvatski

Akustičke različitosti naglasaka hrvatskoga štokavskoga sustava kod govornika iz Slavonije i Dalmacije

Naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika temelji se na novoštokavskom dijalektu te iz njega preuzima četiri vrste naglaska: dugosilazni, dugouzlazni, kratkosilazni i kratkouzlazni te zanaglasnu dužinu. Na temelju ovog naglasnog sustava hrvatski jezik tipološki se svrstava u jezike s visinskim naglaskom. Novija fonetska istraživanja pokazuju da govornici hrvatskoga jezika i kada govore idiomom koji smatraju standardnim ne proizvode svi propisani četveronaglasni sustav, već ga ostvaruju isključivo govornici podrijetlom iz štokavskih regija: Slavonije i dijela Dalmacije, dok ostali govornici proizvode reducirane naglasne sustave s tri, dva ili jednim naglaskom. Cilj je ovoga rada bio na temelju akustičke analize trajanja i kretanja tona istražiti razlike u ostvarenju naglasaka i zanaglasne dužine kod govornika iz Slavonije i Dalmacije koji ostvaruju novoštokavski četveronaglasni sustav. Rezultati analize pokazuju da su kod slavonskih govornika naglasci reducirani u trajanju i tonskom rasponu. Dugi naglasci se krate, kratki se dulje, a izrazito veliko preklapanje u dimenziji trajanja postoji kod riječi s dugouzlaznim i kratkouzlaznim naglaskom. U uzlaznim naglascima ton početka zanaglasnog vokala kod slavonskih je govornika na istoj razini kao u naglašenom vokalu, a kod dalmatinskih govornika ton zanaglasnog vokala počinje na višoj razini od tona naglašenog vokala. Zanaglasna dužina u dalmatinskom izgovoru ostvaruje se češće i ostvaruje se dužim trajanjem vokala nego u slavonskom izgovoru.

hrvatski jezik, naglasni sustav, visinski naglasak, dalmatinski naglasak, slavonski naglasak

nije evidentirano

engleski

Acoustic Differences in Slavonian and Dalmatian Production of Croatian Štokavian four Accent Types

nije evidentirano

Croatian, lexical accentuation, pitch-accent system, Dalmatian accent, Slavonian accent

nije evidentirano

Podaci o prilogu

99-113.

objavljeno

Podaci o knjizi

A tko to ide? / А хто там ідзе?: Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu

Turk, Marija

Zagreb: Hrvatsko filološko društvo ; Hrvatska sveučilišna naklada

2013.

978-953-169-258-8

Povezanost rada

Filologija