Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 653013

Stilematičnost lirskog idioma Anke Žagar


Lemac, Tin
Stilematičnost lirskog idioma Anke Žagar 2013., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Stilematičnost lirskog idioma Anke Žagar
(Stlematic characteristics of lyrical idiom of Anka Zagar)

Autori
Lemac, Tin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
8. 11

Godina
2013

Stranica
203

Mentor
Dr.sc. Krešimir Bagić

Ključne riječi
Poezija Anke Žagar; stilistika; poetika; interpretacija
(Poetry of Anka Žagar; stylistics; poetics; interpretation)

Sažetak
U radu se oblikuje poetičko-stilistička interpretacija pjesništva Anke Žagar utemeljena na analitičkim procedurama semantike, retorike, stilistike, tekstne lingvistike i tekstne hermeneutike. Navedena se poetika dovodi u vezu s manirizmom i nadrealizmom kao stilovima, te semantičkim konkretizmom, kvorumaštvom i pjesništvom slikovnog mišljenja. Modelira se pomoću označiteljske jezgre koja predstavlja središte poetičko-stilskih preokupacija i slikovne jezgre kao poetičko-stilskog potpornja. U označiteljsku jezgru ulaze temeljne diskurzivizacijske strategije (metapoetičnost, metatekstualnost, metaopis, autotematizacija, autoreferencijalnost), a u slikovnu neke poetičke strukture (afazija, jezična magija, infantilizacija, ekopoetika, animizam, telurni motivi, kult mrtvih, fantastika, polidiskurzivnost, panteizam). Analiza predmetnotematskog sloja i pozicije lirskog subjekta u ovoj poeziji uvod su u stilističku interpretaciju. Ona počiva na kombinaciji lingvostilističke i književnostilističke metode, tj. svaka se lingvostilistička razina i njoj pripadni stilemi dovode u vezu s navedenim poetičkim strukturama. Na fonostilističkoj stilematične su glasovne metafore i ritam, na leksostilističkoj neologizmi, na sintaktostilističkoj začudne sintagme, poetske rečenice, opkoračenja, parcelacije, inverzije, ponavljanja i elipse, na semantostilističkoj metafora, metonimija i sinegdoha, litota, apostrofa, personifikacija i prozopopeja, hiperbola, gradacija, oksimoron i eufemizam, na interpunkcijsko-stilističkoj interpunkcija, na diskurzivnoj polidiskurzivne interferencije i interdiskurzivna i intradiskurzivna pretapanja u tekstu. Završna tekstnostilistička razina uvodi tipove pjesama koje nalazimo u Žagaričinu pjesništvu glede njihove tematike, semantike, stilistike i poetike (metapoetičke, metatekstualne, metaopisne, fiksirajuće, disocijacijske, autotematizacijske pjesme) sa sporadičnim primjerima pjesama u prozi, poematičnih pjesama, transsemiotičkih pjesama, pjesama s afazijskim impostiranjem poetskog gradiva, pjesama s infantilizacijskim impostiranjem poetskog gradiva, pjesama sa stvarnosnim slojem i pjesama s tematizacijom metajezičnog inventara. Pjesnička knjiga GUAR, rosna životinja (Žagar 1992) posebno se ističe strukturom svojih tekstova i njihovom semantikom, te su oni posebno obrađeni. Ona je neodvojiva od ratnog konteksta u kojem je nastala, a subjekt u njoj uči govoriti u novom ozračju. Uniformnost prethodnih poetičkih stremljenja dopunjava se tematizacijom odnosa zbilje (GUAR-a) i fikcije (pjesme). Izdvajaju se i interpretiraju pjesme u kojima se ne pojavljuje GUAR, pjesme s ratnom motivikom, pjesme sa simbološki impostiranom motivskom građom, prvi kontakt s GUAR-om, afazijsko nesvladavanje GUAR-a, nemogućnost diskurziviranja GUAR-a, prijepor fikcije i zbilje, metapoetičko učvršćenje spoznaje o GUAR-u, diskurziviranje GUAR-a i zbilje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1300749-0751 - Figure i diskurzi (Krešimir Bagić, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb