hrvatski

Je li Vukovar (bio) srpski grad?

Na temelju relevantne demografsko-statističke (popisne) dokumentacije u ovom su radu prikazane osnovne promjene u narodnosnom sastavu stanovništva grada Vukovara tijekom 20. stoljeća, tj. od 1900. do 2001. godine. Cilj rada je utvrditi intenzitet i karakter promjena u etnodemografskoj dinamici i strukturi Vukovara te na temelju komparativne analize opovrgnuti tvrdnju da je Vukovar prema narodnosnoj strukturi stanovništva bio ili jest srpski grad, koju je u razgovoru za njemački dnevni list Frankfurter Allgemeine Zeitung, sredinom svibnja 2012. godine, izrekao današnji srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić. Potonja tvrdnja srbijanskog predsjednika, bez obzira na njezinu neutemeljenost kao i na razloge zbog kojih je izrečena, na tragu je stanovitog oživljavanja srbijanske nacionalno-državne politike utemeljene na velikosrpskoj ideji „prisajedinjenja srpskih zemalja“, koja je učestalo bila podupirana krivotvorenjem, obmanama, zlonamjernim tumačenjima i manipulacijama demografskih činjenica. Unatoč dinamičnom demografskom razvoju i značajnim promjenama u narodnosnom sastavu stanovništva, Vukovar je prema rezultatima svih popisa stanovništva u 20. stoljeću imao relativnu, a u nekim popisima (1948., 1953., 1961. i 2001.) i apsolutnu (natpolovičnu) većinu hrvatskog u ukupnom stanovništvu. Srbi su druga po brojnosti narodnosna skupina u Vukovaru postali tek nakon Drugoga svjetskog rata i to zahvaljujući gotovo potpunom demografskom regresu Nijemaca i nikada nisu tijekom 20. stoljeća prešli trećinu ukupnog stanovništva grada.

Vukovar; narodnosna struktura; Hrvati; Srbi

nije evidentirano