Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 652458

Zatvornički sljedovi unutar sloga i preko granice sloga: moguće poteškoće izvornih govornika talijanskoga jezika u učenju hrvatskoga jezika


Jelaska, Zrinka; Lalli Paćelat, Ivana
Zatvornički sljedovi unutar sloga i preko granice sloga: moguće poteškoće izvornih govornika talijanskoga jezika u učenju hrvatskoga jezika // Jezikoslovlje, 15 (2014), 1; 67-89 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Zatvornički sljedovi unutar sloga i preko granice sloga: moguće poteškoće izvornih govornika talijanskoga jezika u učenju hrvatskoga jezika
(Comparison of Medial Consonant Clusters in Croatian and Italian – possible cause of interference in Italian learners of Croatian)

Autori
Jelaska, Zrinka ; Lalli Paćelat, Ivana

Izvornik
Jezikoslovlje (1331-7202) 15 (2014), 1; 67-89

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hrvatski; talijanski; zatvornički sljedovi; grafem; fonem
(Croatian; Italian; consonant clusters; graphem; phonem)

Sažetak
U ovome se radu usporedbom zatvorničkih sljedova potvrđenih u hrvatskome i talijanskome jeziku žele predvidjeti poteškoće u učenju hrvatskoga jezika kod izvornih govornika talijanskoga jezika. Hrvatski i talijanski jezik razlikuju se u raspodjeli i broju mogućih zatvornika unutar sloga, kao i preko granice sloga. Ovaj se rad bavi višeslogovnim zatvorničkim sljedovima u sredini riječi, sastavljenima od odstupa prethodnoga i pristupa idućega sloga, pa se stoga, sukladno i preporuci Ž. Muljačića (1972: 153) kao jedinica analize uzima riječ, a ne slog. Iako su talijanska i hrvatska abeceda utemeljene na latinici, različit su im opseg i sastav: svi se jednaki fonemi ne ostvaruju uvijek jednakim grafemima, a abecednim se slovima različito služe za predstavljanje fonema. Sljedovi se uspoređuju sa stajališta talijanskih učenika hrvatskoga, i to poglavito u djelatnosti čitanja, pa se opisuju i sličnosti i razlike u pisanome liku svakoga od hrvatskih fonema u odnosu na talijanski. U talijanskome jeziku najduži zatvornički slijed u sredini riječi može imati četiri zatvornika, a u hrvatskome i šest zatvornika, od kojih je jedan slogotvorni, dok u talijanskome jeziku nije. Rezultati istraživanja pokazuju da su četveročlani zatvornički sljedovi u talijanskome rijetkost, dok su četveročlani i peteročlani zatvornički sljedovi u hrvatskome česti i uobičajeni, rijetki su tek šesteročlani. Opširnija analiza tek dijela hrvatskih poglavito dvočlanih sljedova, a onda i višečlanih, pokazuje da u hrvatskome jeziku postoji 233 zatvorničkih sljedova koji nisu potvrđeni u talijanskome jeziku. Osim kao zanimljivost u okviru kontrastivne lingvistike, ova spoznaja važna je za primijenjenu lingvistiku jer bi spomenute razlike mogle dovesti do fonoloških interferencija ako se u početnoj fazi učenja jezika na njih ne skrene potrebna pozornost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Rad je recenziran



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301001-0991 - Materinski i inojezični hrvatski (Zrinka Jelaska, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Scopus