hrvatski

Koncentracije ozona u zraku Zagreba u razdoblju 2003. – 2012.

Ozon (O3) je onečišćenje koje u nižim slojevima atmosfere nastaje djelovanjem sunčeva zračenja na dušikov dioksid te uz lebdeće čestice najviše utječe na ljudsko zdravlje. Prema podacima Europske agencije za zaštitu okoliša više od 50 % stanovništva europskih gradova izloženo je povišenim razinama ozona. U proteklih petnaestak godina u Hrvatskoj su se tri puta mijenjali zakonski propisi vezani uz kvalitetu zraka. Do 2005. godine rezultati mjerenja ozona interpretirali su se prema Uredbi o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/1996) uzimajući u obzir vrijednost 98. percentila za vrijeme usrednjavanja 1 sat i 24 sata. Nakon što je 2005. godine donesena Uredba o ozonu u zraku (NN 133/2005) kategorizacija se provodila na temelju 24-satnih prosjeka i najviših dnevnih osmosatnih prosjeka. Prema novoj Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/2012), a uslijed usklađivanja s propisima Europske Unije, za ozon je propisana ciljna vrijednost za najviši dnevni osmosatni prosjek (120 μg/m3) koja ne smije biti prekoračena više od 25 puta tijekom kalendarske godine te dugoročni cilj od 120 μg/m3 za najviši dnevni osmosatni prosjek. Koncentracije ozona mjere se u Zagrebu kontinuirano od 1999. godine u sklopu lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka. U ovom radu prikazani su rezultati mjerenja ozona u posljednjih deset godina (2003.-2012.) na mjernom mjestu smještenom u sjevernom dijelu grada. Mjerenja su provedena automatskim uređajem na temelju UV apsorpcije pri 254 nm te su izračunati satni, 8-satni i 24-satni prosjeci koncentracija. Proučavan je trend koncentracija ozona u proteklih deset godina uzimajući u obzir sve navedene pokazatelje iz sadašnje kao i iz prethodnih uredbi. U navedenom razdoblju srednje godišnje koncentracije ozona kretale su se između 29, 6 μg/m3 (2003.) i 43, 3 μg/m3 (2006. i 2012.). Najviši 24-satni prosjek izmjeren je 2005. godine, te je iznosio 190, 2 μg/m3. U istoj godini izmjeren je i najviši 8-satni prosjek (258, 7 μg/m3) te najviša satna vrijednost (296, 3 μg/m3). Ciljna vrijednost od 120 μg/m3 bila je najčešće prekoračena tijekom 2005. (34 dana) i 2012. godine (19 dana), a do prekoračenja je najčešće dolazilo tijekom mjeseca srpnja. Premda postoje značajne razlike u razinama ozona izmjerenih tijekom pojedinih godina bilježi se slab rastući trend kako srednjih godišnjih vrijednosti tako i broja dana s povišenim koncentracijama ozona.

trend; urbano područje; uredba

nije evidentirano

engleski

Ozone concentrations in the air of Zagreb in the period 2003 – 2012

Ozon (O3) je onečišćenje koje u nižim slojevima atmosfere nastaje djelovanjem sunčeva zračenja na dušikov dioksid te uz lebdeće čestice najviše utječe na ljudsko zdravlje. Prema podacima Europske agencije za zaštitu okoliša više od 50 % stanovništva europskih gradova izloženo je povišenim razinama ozona. U proteklih petnaestak godina u Hrvatskoj su se tri puta mijenjali zakonski propisi vezani uz kvalitetu zraka. Do 2005. godine rezultati mjerenja ozona interpretirali su se prema Uredbi o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/1996) uzimajući u obzir vrijednost 98. percentila za vrijeme usrednjavanja 1 sat i 24 sata. Nakon što je 2005. godine donesena Uredba o ozonu u zraku (NN 133/2005) kategorizacija se provodila na temelju 24-satnih prosjeka i najviših dnevnih osmosatnih prosjeka. Prema novoj Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/2012), a uslijed usklađivanja s propisima Europske Unije, za ozon je propisana ciljna vrijednost za najviši dnevni osmosatni prosjek (120 μg/m3) koja ne smije biti prekoračena više od 25 puta tijekom kalendarske godine te dugoročni cilj od 120 μg/m3 za najviši dnevni osmosatni prosjek. Koncentracije ozona mjere se u Zagrebu kontinuirano od 1999. godine u sklopu lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka. U ovom radu prikazani su rezultati mjerenja ozona u posljednjih deset godina (2003.-2012.) na mjernom mjestu smještenom u sjevernom dijelu grada. Mjerenja su provedena automatskim uređajem na temelju UV apsorpcije pri 254 nm te su izračunati satni, 8-satni i 24-satni prosjeci koncentracija. Proučavan je trend koncentracija ozona u proteklih deset godina uzimajući u obzir sve navedene pokazatelje iz sadašnje kao i iz prethodnih uredbi. U navedenom razdoblju srednje godišnje koncentracije ozona kretale su se između 29, 6 μg/m3 (2003.) i 43, 3 μg/m3 (2006. i 2012.). Najviši 24-satni prosjek izmjeren je 2005. godine, te je iznosio 190, 2 μg/m3. U istoj godini izmjeren je i najviši 8-satni prosjek (258, 7 μg/m3) te najviša satna vrijednost (296, 3 μg/m3). Ciljna vrijednost od 120 μg/m3 bila je najčešće prekoračena tijekom 2005. (34 dana) i 2012. godine (19 dana), a do prekoračenja je najčešće dolazilo tijekom mjeseca srpnja. Premda postoje značajne razlike u razinama ozona izmjerenih tijekom pojedinih godina bilježi se slab rastući trend kako srednjih godišnjih vrijednosti tako i broja dana s povišenim koncentracijama ozona.

regulation; trend; urban area

nije evidentirano