hrvatski

Održivi razvoj jadranskih otoka

Kako bi se održivi razvoj jadranskih otoka uspostavio na optimalan način, što je cilj kojem teže različiti autori koji su se razvojem otoka bavili (Defilippis, 2001 ; Vidučić, 2007 ; Lay, 2007. ; Starc, 2002. ; Župančić, 2000. ; Radinović, Par, Gugić, 2004. ; Tomić i sur., 1999 ; Šimunović, 2007. ; Tonković i Zlatar, 2013 i dr.) potrebno je prvensveno uspostaviti ravnotežu između razvojnih segmenata ključnih za svaki otok - poljoprivrede, industrije, turizma. Pri tome moraju biti prisutne glavne dimenzije koncepta održivog razvoja: ekološka, ekonomska i društvena, a carrying capacity svakog otoka uzet u obzir. U području poljoprivrede naglasak treba staviti na okrupnjivanje i brendiranje otočkih proizvoda kroz povezanost s turizmom, pri čemu se od proizvodnih grana sističe maslinarstvo. Industrija (primjer tvornice Sardina, Postira na Braču) se pokazala važnom karikom u razvoju otoka zbog zapošljavanja velikog broja stanovnika, kao i zbog izvoza proizvoda. U turizmu je potrebno pronaći način za iskorištavanje turističkih kapaciteta koji ne prijeti održivosti ili identitetu pojedinih mjesta na otocima (što je često slučaj s masovnim turizmom), razvijajući pritom i nove tipove turizma kao što su ekološki, nautički, sportski ili medicinski turizam. Na kraju, u okviru nedavnog ulaženja Hrvatske u EU, ključno je uspostavljanje i definiranje općih razvojnih ciljeva i planiranje strateških orijentacija otoka kroz konkretne političke strategije i uključivanje svih tipova aktera. Pri tome je nužno i uspostavljanje njihove suradnje ; prvo na lokalnoj razini svakog otoka a zatim i šire.

jadranski otoci; održivost; turizam; industrija; poljoprivreda; održivi razvoj

nije evidentirano