hrvatski

Višekriterijska metoda planiranja i izgradnje elektrana u tržišnim uvjetima

Kod centraliziranog dugoročnog načina planiranja razvoja i izgradnje novih proizvodnih objekata na razini države odnosno elektroenergetskog sustava, osnovni cilj bio je osigurati dovoljne količine električne energije s najmanjim ukupnim troškovima proizvodnje uz najveći mogući stupanj sigurnosti opskrbe potrošača. Tako se dugoročno planiranje razvoja proizvodnih objekata temeljilo na nekoliko ključnih varijabli kao što su: dugoročna procjena potrošnje električne energije, karakteristike elektrana kandidata, dekomisiji postojećih termoelektrana te podataka o štetama zbog neisporučene električne energije. Funkcija ukupnih troškova izgradnje i pogona proizvodnih objekata uz štete zbog neisporučene električne energije za svaki scenarij ima minimum za određenu kombinaciju izgradnje elektrana kandidata. U takvoj koncepciji planiranja, tzv. modelu najmanjeg troška, optimirali su se ukupni troškovi izgradnje proizvodnih objekata, a LOLP se izračunavao na temelju pretpostavki o razini VOLL (vrijednost šteta zbog neisporučene električne energije) te pretpostavljene kombinacije elektrana u pogonu. Otvaranje tržišta električne energije u najširem smislu pretpostavlja razdvajanje djelatnosti proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije a samim ti i planiranje razvoja i izgradnje postrojenja u svakoj od te tri djelatnosti. Predmet analize u ovom radu je djelatnost proizvodnje električne energije odnosno dugoročno planiranje razvoja i izgradnje proizvodnih objekata odnosno sigurnost opskrbe potrošača. Za određeni stupanj sigurnosti opskrbe potrošača, potreba za izgradnjom novih proizvodnih objekata raste iz nekoliko razloga. Prvi je razlog povećanje potrošnje električne energije te dekomisija dotrajalih proizvodnih objekata. Drugi je razlog je povećanje bruto domaćeg proizvoda odnosno BDP-a po glavi stanovnika kao rezultat pozitivnih gospodarskih aktivnosti. Promjena modela planiranja razvoja proizvodnih objekata na tržištu električne energije znači i potrebu posebnog izračunavanja vrijednosti LOLP koji bi, uz VOLL bio važna varijabla u definiranju potrebne izgradnje proizvodnih objekata. To znači da se scenarij razvoja i izgradnje novih proizvodnih objekata za svaku godinu posebno u 129 cijelom promatranom scenariju razvoja elektroenergetskog sustava računa, između ostalog, i na temelju unaprijed izračunate vrijednosti LOLP kao i VOLL. Ovo vrijedi za nacionalni elektroenergetski sustav kao i regionalno tržište električne energije. Uzme li se još u obzir i razvoj gospodarstva pojedine zemlje u smislu povećanja BDP-a po glavi stanovnika, može se zaključiti kako kriterij LOLP-a ima i vremensku dimenziju, odnosno, mijenja se kako se mijenjaju temeljni parametri razvoja društva odnosno gospodarstva. U ovom radu prikazani su spomenuti modeli planiranja razvoja proizvodnih objekata primijenjeni na elektroenergetski sustav Hrvatske. Analizirana su dva osnovna scenarija razvoja elektroenergetskog sustava s jednakim planskim razdobljem od 20 godina, s jednakom potrošnjom električne energije kao i karakteristikama dijagrama potrošnje te sa jednakim postojećim i elektranama kandidatima za izgradnju. Svaki od ta dva scenarija razrađen je u nekoliko podscenarija da bi se naglasile razlike među rezultatima analiza.

Dugoročno planiranje elektrana; tržište el; energije; minimalni trošak; vjerojatnost deficita snage; vrijednost neisporučene el energije

nije evidentirano