hrvatski

Brnistra - od korova do tkanine

Hrvatskom tekstilnom gospodarstvu potrebno je usmjeravanje prema održivom razvoju primjenom sirovina iz obnovljivih izvora i izradom proizvoda dodane vrijednosti. Također su značajne inovacije kao i izrada brendova i autohtonih proizvoda. Nadalje, u svim razvijenim zemljama povećala se potražnja za prirodnim materijalima dobivenim od biljnih vlakana koja nisu opasna za zdravlje i koja su biorazgradiva. Primjer takve biljke je Spartium junceum L., odnosno brnistra. U prošlosti su Grci, Rimljani i Kartežani brnistru koristili kao materijal za izradu užadi, mreža, torba, pa čak i jedara dok su Hrvati osim toga brnistru koristili i za izradu pokrivača (slamarica), tepiha, cipela, itd. Kroz povijest se manufaktura proizvoda iz brnistre postupno smanjivala te se krajem 19. st. potpuno ugasila. U skladu s projektom pod nazivom: "Revitalizacija tekstilne proizvodnje materijala iz brnistre - u susret hrvatskom autohtonom proizvodu: od korova do tkanine" financiranom od strane Fonda za Razvoj Sveučilišta u Zagrebu ispitali su se tradicionalni načini izdvajanja vlakana te se provela njihova modifikacija, a zatim i karakterizacija u svrhu dobivanja kvalitetnog autohtonog vlakna. Ovakva vlakna su se primijenila u izradi originalnog hrvatskog proizvoda, a sama revitalizacija proizvodnje materijala iz brnistre je dugoročni cilj ovog projekta kojeg će biti moguće ostvariti u kućnim obrtima.

brnistra; Spartium junceum L.; vlakna; tekstilno gospodarstvo; hrvatski autohtoni proizvod

nije evidentirano