hrvatski

Predviđanje pripisivanja i prihvaćanja kolektivne krivnje: Uloga ratnog traumatskog iskustva

Cilj ovog istraživanja bio je predviđanje pripisivanja i prihvaćanja kolektivne krivnje na temelju nekih sociodemografskih i socijalnopsiholoških varijabli identiteta s obzirom na doživljeno ratno traumatsko iskustvo. U istraživanju je sudjelovalo 411 odraslih sudionika, Hrvata, rođenih između 1968. i 1974. godine. S obzirom na ratnu traumu, sudionici su svrstani u dvije skupine: 212 sudionika koji nisu doživjeli ratnu traumu, te 199 sudionika koji su doživjeli jedan ili više ratnih traumatskih događaja. Rezultati su pokazali da ratom traumatizirane osobe u većem stupnju pripisuju kolektivnu krivnju, te da je primijenjenim varijablama kod njih moguće bolje predvidjeti pripisivanje kolektivne krivnje. Utvrđeno je da muškarci u većem stupnju pripisuju kolektivnu krivnju od žena, ali samo u slučaju doživljene ratne traume. Utvrđena je, nadalje, pozitivna povezanost važnosti vjere i pripisivanja kolektivne krivnje kod ratom traumatiziranih osoba. Veća izraženost etničkog identiteta kod svih je sudionika istraživanja povezana s većim stupnjem pripisivanja kolektivne krivnje, no ta je povezanost kod ratom traumatiziranih osoba veća. Nisu utvrđene razlike u prihvaćanju kolektivne krivnje s obzirom na doživljenu ratnu traumu. Prihvaćanje kolektivne krivnje je, kod svih sudionika, nisko, te ga je korištenim prediktorskim varijablama moguće objasniti u vrlo niskom stupnju.

pripirsivanje kolektivne krivnje; prihvaćanje kolektivne krivnje; ratna trauma

nije evidentirano