hrvatski

Suvremeni procesi identifikacije na područjima stradalima u Domovinskom ratu (1991.-1995.) – uloga i značaj novih spomenika na Baniji ili Banovini

Banija ili Banovina je regija u središnjoj Hrvatskoj koja je za vrijeme Domovinskog rata (1991.-1995.) bila okupirana, a od završetka rata prolazi kroz poslijeratne procese oporavka i razvoja. Između ostalog, Domovinski je rat generirao raznolike kulturne procese i prakse u poslijeratnom razdoblju, pri čemu zanimljivo poglavlje za etnološka i kulturnoantropološka istraživanja predstavljaju identifikacijski procesi povezani sa stvaranjem baštine. Autorica se u izlaganju fokusira na postupanje s materijalnom baštinom i prostorom na području Banije ili Banovine tj. na podizanje novih spomenika te obilježavanje lokacija vojnih akcija i stradanja u Domovinskom ratu. Na brojnim takvim lokacijama nastaju spomen obilježja postavljanjem kamenih ploča, raspela, ratne tehnike i dr. Ove se lokacije i spomenici posljednjih godina umnožavaju, postaju novi "prostorni markeri i stvaratelji prostora" (Viejo-Rose 2011) te utječu na pojavu niza običajnih praksi lokalnog stanovništva, npr. organiziranje komemoracija, obilaženje određenih lokacija, objavljivanje publikacija i dr. Također, ove lokacije i spomenici imaju značajnu ulogu u osnaživanju i legitimiranju danas dominantne interpretacije recentnih povijesnih događaja. Koristeći koncepte "baština rata" (Gegner i Ziino 2012) i "mjesta boli i srama" (Logan i Reeves 2009) autorica na nekoliko primjera pokazuje u kojim situacijama ove lokacije i spomenici postaju mjesta prijepora i rasprava ali i snažna identifikacijska uporišta te na koji način lokalno stanovništvo, ali i predstavnici na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini koriste njihovu simboliku i moć.

Banija ili Banovina; spomenici; lokacije stradanja; Domovinski rat (1991.-1995.); identitet; prijepori

nije evidentirano