hrvatski

"I melankolija može da provali iz čovjeka kao lava": politika afekta u Zastavama

Polazeći od činjenice da Krleža nije dovršio Zastave, a sličan je problem prije toga imao i s Banketom u Blitvi, ovdje postavljam analizu Zastava koja se fokusira na taj specifični aspekt Krležine naracije, no usporedno sa sistemskim interesom Krleže za politiku. Svoje viđenje politike u ili kao umjetnosti, te za umjetnost, on je precizno odredio već u “Predgovoru ‘Podravskim motivima’ Krste Hegedušića” (1933) ; već se u tome eseju pokazuje da je riječ o politici afekta. Prateći različite implikacije te politike, primjerice prema Spinozi ili Deleuzeu, u svome radu razmatram ponajprije poziciju koju kod Krleže zauzima melankolija. Konfiguracije koje proizlaze iz takvoga čitanja mogle bi biti od kritične vrijednosti za krležologiju, ali i za komparativne studije književnosti, filozofije i psihoanalize.

Miroslav Krleža, psihoanaliza, politika, afekt, melankolija, naracija

nije evidentirano