Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Pedagoško utemeljenje kurikuluma socijalnih kompetencija u školi (CROSBI ID 196593)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Livazović, Goran Pedagoško utemeljenje kurikuluma socijalnih kompetencija u školi // Pedagogijska istraživanja, 9 (2012), 1-2; 59-82

Podaci o odgovornosti

Livazović, Goran

hrvatski

Pedagoško utemeljenje kurikuluma socijalnih kompetencija u školi

U radu su prikazani rezultati istraživanja ostvarenog u okviru projekta „Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi“ pri Zavodu za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz 2011.g. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 2661 učenika 7. i 8. razreda osnovne škole iz 4 makroregije Republike Hrvatske. Cilj istraživanja je utvrditi ulogu i kvalitetu socijalnih kompetencija i odnosa u školi u izgradnji školskog kurikuluma. Provedena je faktorska analiza kojom je utvrđeno 12 značajnih faktora, a pouzdanosti tipa unutrašnje konzistencije su zadovoljavajuće, te su iznosile od zadovoljavajućih α=0, 88 do relativno umjerenih α= 0, 62. Kako bi se usporedilo razinu i dimenzije socijalnih kompetencija i odnosa učenika s obzirom na razred (dob), školski uspjeh, te izrečenost pedagoških mjera, proveden je t-test za nezavisne uzroke. U pravilu, na svim varijablama značajno više rezultate postižu mlađi ispitanici, odnosno učenici 7. razreda osnovne škole. Mlađi ispitanici češće pomažu i surađuju s drugima (p< .01), imaju izraženiji osjećaj kreativnog učenja i zadovoljstva u radu (p< .001), značajno pozitivnije ocjenjuju rad i podršku učitelja te primjerenost njihova rada i ponašanja (p< .001). Nadalje, mlađi ispitanici pozitivnije ocjenjuju suradnju škole i roditelja te pomoć učenicima s posebnim potrebama (p< .001), kao i ulogu škole u razvijanju suradnje i prijateljstva (p< .001), te značajno pozitivnije izvještavaju o osobnoj odgovornosti i sklonosti mirnom rješavanju sukoba (p< .001). S obzirom na spol ispitanika, mladići ostvaruju značajno viši rezultat samo na komponenti „Nasilno rješavanje sukoba“ (p< .001). Djevojke su značajno više izvještavale o pomaganju, suradnji i odnosu s drugima (p< .001), osjećaju kreativnog rada i zadovoljstva u učenju (p< .05), te značajno pozitivnije ocjenjivale profesionalni rad i podršku učitelja (p< .01), kao i primjerenost njihova odnosa s učenicima (p< .001). S obzirom na školski uspjeh, učenici slabijeg postignuća značajno najslabije ocjenjuju primjerenost rada i odnosa učitelja (p< .001), iskazuju značajno najmanje osjećaja odgovornosti i sklonosti mirnom rješavanju sukoba (p< .01), te se najteže prilagođavaju i osjećaju se značajno neprihvaćenijim među vršnjacima (p< .001). Imaju značajno najmanje razumijevanja i brige za druge (p< .001), te najrjeđe zastupaju svoja prava i potrebe (p< .01). Pri tomu, značajno su najskloniji tjelesnoj agresivnosti u sukobu (p< .001), a najrjeđe skloni verbalnoj ili odnosnoj agresivnosti, koja je najčešće zastupljena kod učenika odličnog uspjeha (p< .01). S obzirom na pedagoške mjere, analiza značajnosti utvrđenih razlika među ispitanicima s relativno je dihotomna- s jedne strane, očekivano, učenici s mjerama ukora ili opomene iskazuju značajno najslabije socijalne kompetencije i odnose u školi (p< .001), dok su te dimenzije kod učenika s izrečenim pohvalama i nagradama u pravilu najizraženije (p< .001). Korelacijska analiza komponenti faktorske analize pokazala je značajnu pozitivnu korelaciju između faktora „Pomaganje, suradnja i odnos s drugima“ i „Kreativan rad, učenje i osjećaj zadovoljstva“ (r=, 64***) te „Uloga škole u razvijanju suradnje, prijateljstva i odgovornosti“ (r=, 50***), zatim između faktora „Profesionalni rad i podrška učitelja“ i faktora „Primjereno ponašanje, odnos i rad učitelja (r=, 58***), „Suradnja škole s roditeljima i pomoć učenicima s posebnim potrebama“ (r=, 60***) te „Uloga škole u razvijanju suradnje, prijateljstva i odgovornosti“ (r=, 64***). Izraženu korelacijsku povezanost imaju i faktori „Primjereno ponašanje, odnos i rad učitelja“ s faktorom „Uloga škole u razvijanju suradnje, prijateljstva i odgovornosti“(r=, 52***), te veza faktora s najvećom pojedinačnom korelacijom „Uloga škole u razvijanju suradnje, prijateljstva i odgovornosti“ s faktorom „Suradnja škole s roditeljima i pomoć učenicima s posebnim potrebama“ (r=, 68***). Važna je i negativna korelacija faktora „Verbalna i odnosna agresivnost“ te „Nasilno rješavanje sukoba“ sa svim ostalim faktorima, osim njihove međusobno značajne pozitivne korelacije (r=, 64***).

socijalne kompetencije; kurikulum; odgoj i obrazovanje; suradnja i odnosi u školi

Rad je rezultat istraživanja provedenog u okviru projekta Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi, voditelj projekta prof. dr. sc. Vlatko Previšić

engleski

Pedagogical foundation of the curriculum of social competencies in school

nije evidentirano

social competencies; curriculum; education; cooperation and relationships in the school

nije evidentirano

Podaci o izdanju

9 (1-2)

2012.

59-82

objavljeno

1334-7888

Povezanost rada

Pedagogija