hrvatski

Rijeka Sava i Zagrebačka županija za vrijeme vladavine Žigmunda Luksemburškog (1387.-1437.)

Prilikom istraživanja teritorijalne organizacije u razdoblju kasnog srednjeg vijeka postavlja se pitanje njezinih granica, koliko onih stvarnih toliko i onih imaginarnih. Zagrebačka županija predstavlja dobar primjer takvog istraživanja, budući da je riječ o geografski raznolikoj jedinici, čijim cijelim opsegom teče rijeka Sava. Navedeni će tok biti ilustriran interaktivnom kartom Pála Engela Magyarország a középkor végén i najstarijim austro-ugarskim kartama radi boljeg ubiciranja. Budući da je njezinim tokom županija podijeljena na dva dijela (sjeverni i južni), postavlja se pitanje može li se rijeka Sava u ovom slučaju razmatrati kao granica – granica razdvajanja i granica spajanja. Tako će prvi dio izlaganja naglasak staviti na sličnosti i različitosti u načinu životu i organizaciji nižeg i srednjeg plemstva u odnosu na područje sjeverno i južno od toka rijeke Save. Osim organizacijskih struktura plemstva i njegova djelovanja, kada je to moguće s obzirom na opseg sačuvanih podataka, promatrat će se i elementi običajnog prava od prefekcije do djevojačke četvrtine i procesa nasljeđivanja ženskih i muških potomaka, da bi se odgovorilo na pitanje pod kojim je utjecajem bio južni, a pod kojim sjeverni dio županije, s granicom određenom rijekom Savom. Drugi dio izlaganja prostorno će prikazati naselja, sela, plemićke posjede koji se u izvorima na različite načine određuju prema rijeci, te jesu li plemićke obitelji koje su ih posjedovale pokušale grupirati svoje posjede oko nje, ili se potencijal rijeke bolje razumio unutar krugova crkvenih i urbanih struktura županije.

rijeka Sava; plemstvo; srednji vijek; Zagrebačka županija; Žigmund Luksemburški

nije evidentirano