hrvatski

Promjene i iskustvo ruralnog svijeta (kulture)

Autor problematizira promjene ruralne kulture (društva) i moguća iskustva za modernu kulturu (društvo). Nestajući stabilan lokalni svijet poznat je, a novonastajući je nepoznat i destabilizirajući. Društvo u kojemu živimo različito se nominira kao moderno, rizično društvo itd. a za ovu priliku možemo reći da se radi o u društvu promjena u kojemu se odražava vremenitost svih struktura – prijašnjih i novonastalih. Neke imaju obilježja istodobne neistodobnosti. Tako je i sa seljačkim društvom odnosno ruralnom kulturom. Utjecajem industrijalizacije i urbanizacije ona nestaje ali je njezino povijesno iskustvo dragocjeno za industrijsko društvo. Pritom su važne dvije poruke seljačkog društva, odnosno ruralnog svijeta: socijalnoekološki metabolizam i sustav vrednota/vrijednosti koje su jamčile stabilnost i održivost zajednice odnosno toga društva tj. ruralne kulture (materijalna, socijalna i duhovna). Akceptira li moderno društvo i hrvatsko društvo pozitivna iskustva predmodernog seljačkog društva? Nekada je (malo) selo bilo u velikom svijetu, a danas je veliki svijet u selu u kojemu se zbiva proces nestajanja lokalno a istodobno povećana njegova važnost u kontekstu identiteta, zaštite okoliša/prirode i poželjnih promjena (razvoja). Ruralne promjene mogu se pratiti kao promjene ekološkog kompleksa: promjene stanovništva, okoliša, tehnologije i socijalne organizacije. Istodobno se ruralni svijet može promatrati kao svijet zahvaćen modernizacijom ali i kulturna entropija. Što je u perspektivi ruralni razvoj ako ne nastavak industrijalizacije? Izgubi li ruralni svijet svoj (zemljopisni i kulturni) identitet to bi bio kraj ruralnosti. Seljani danas zahvaljujući procesu globalizacije istodobno žive na tri razine društvenosti: lokalnoj, nacionalnoj (regionalnoj) i globalnoj. Globalizacija djeluje dvojako: na lokalno djeluje destruktivno a globalno djeluje kao konstruiranje «novog svijeta». U prošlom stoljeću je osnovni pravac fizičke migracije stanovništva bio «put u grad» i prihvaćanje urbanih vrijednosti. Na svjetskoj razini raste broj višemilijunskih gradova, ali se povećava i siromaštvo u njima. Otuda izazovno pitanje: je li moguć (potreban) povratak selu? Povratak nema primarno fizičko značenje nego vrijednosno tj. može li suvremena civilizacija tendencijski mijenjati sustav vrijednosti Liberalnog kapitalizma a time i globalni smjer razvojnih promjena?

ekološki kompleks; identitet; kulturne entropija; ruralni razvoj; selo

nije evidentirano