hrvatski

Ordinacijsko i kućno mjerenje arterijskoga tlaka

U zadnjih nekoliko desetljeća kontinuirano (automatsko) i kućno mjerenje arterijskog tlaka (AT) osim što je dovelo do otkrića dva stanja koja su bila nepoznata kada se AT mjerio isključivo u ordinacijskom okruženju (ordinacijski ili klinički AT) - izolirane ambulantne hipertenzije (HT) (HT bijelog ogrtača) i maskirane HT (izolirana izvanambulantna HT), postali su važni predkazatelji za buduća oštećenja ciljnih organa i kliničke kardiovaskularne (CV) ishode vezane uz HT. Cilj ovog pregleda je učiniti osvrt na nove smjernice kao i na nova epidemiološka i interventna istraživanja o pristupu, prednostima i nedostatcima mjerenja AT u ordinacijskom i kućnom okruženju. Glavna prednost izvanordinacijskog mjerenja AT je ta što nudi velik broj mjerenja izvan medicinskog okruženja. Generalno je prihvaćeno kako je ordinacijski AT viši od automatski mjerenog i kućnog AT, te da je ta razlika veća što je ordinacijski AT viši. Upravo iz tog razloga različite su granične vrijednosti AT za dijagnozu HT s obzirom na različit način mjerenja. Iako neke studije govore u prilog tome kako je precizno mjeren ordinacijski AT jednako osjetljiv pretkazatelj ishoda CV bolesti kao i kontinuirani AT, rezultati velikih meta-analiza govore u prilog većoj osjetljivosti kontinuirano mjerenog AT. Najveći nedostatk kućnog AT je što često nije pouzdan kako zbog nestručnog mjerenja tako i zbog neadekvatnih uređaja kojim se mjeri. Ipak, velika prednost kućnog AT pred ordinacijskim AT je mogućnost višestrukog mjerenja tijekom dužeg vremenskog perioda i to u uobičajenom svakodnevnom okruženju pojedinca. U usporedbi s automatskim AT, kućni AT omogućuje mjerenje kroz duži vremenski period kao i mogućnost procjene varijabilnosti AT iz dana u dan, jeftiniji je, dostupniji je i lakše je ponoviti mjerenja. Ipak, kućno mjerenje AT ne daje važnu informaciju kao automatski AT, a to je vrijednost AT tijekom cjelodnevnih aktivnosti, spavanja kao i kvantifikaciju kratkoročnih varijabilnosti AT. Meta-analize velikih prospektvnih studija su pokazale da je kućni AT bolji predkazatelj CV morbiditeta i mortaliteta nego ordinacijski AT, te da barem jednako korelira s oštećenjem ciljnih organa kao kontinuirani AT. Iako ordinacijska, kontinuirana i kućna mjerenje AT mogu pružiti nešto različite informacije o vrijednostima AT pojedinca, te metode mjerenja AT trebaju biti prihvaćene kao komplementarne, a nikako kao kompetitivne ili alternativne, u svrhu što bolje dijagnoze, praćenja i procjene rizika koje donosi HT.

mjerenje arterijskoga tlaka

nije evidentirano