hrvatski

Slon i nosorog - zoometafore Ive Andrića i Eugènea Ionesca

U radu se uspoređuje Andrićeva zoometafora slona sa zoometaforom nosoroga kod drugog velikana svjetske književnosti, Eugènea Ionesca. Istraživanjem motiva životinje koji u pripovijetci Ive Andrića „Priča o vezirovom slonu“ sažima kolektivnu predodžbu turske vlasti u Bosni 1820. godine, dotakli smo se jedne od zapostavljenih tema kulturne zoologije, a to je uporaba životinje u političkoj ideologiji, teoriji i akciji. O neposrednoj vezi Andrića i Ionesca nije puno pisano, a dosadašnje poveznice mogle bi se uglavnom svesti na tematiku apsurda naglašavajući različito poimanje istoga kod jednog i drugog autora. Ni Nosoroga ni Priču o vezirovom slonu ne treba tumačiti isključivo kao kritiku određene ideologije, već ta djela obrađuju univerzalne kategorije poput odnosa moći pojedinca i moći kolektiva, problematike pojedinca dovedena u moralni sukob sa samim sobom kada je u pitanju vlastiti odnos prema ideologiji koju kolektivu nameće vlast, drugi moćni pojedinac, i sl.. Ta je tematika prisutna kod obojice pisaca pa se komparativnom analizom ustvrđuje kako se te, u naravi socijalne i antropološke kategorije realiziraju u fikcionalnom svijetu, s naglaskom analize na životinjama kao zoometaforama.

političke zoometafore; kolektiv; totalitarizam; životinje; simbolizam

nije evidentirano