Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 647890

Komunikacijska kompetencija nastavnika


Varga, Rahaela
Komunikacijska kompetencija nastavnika // Deseti susret pedagoga Hrvatske: Pedagoške kompetencije u suvremenom kurikulumu
Zadar, Hrvatska, 2013. (predavanje, domaća recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)


Naslov
Komunikacijska kompetencija nastavnika
(Teachers' competence in communication)

Autori
Varga, Rahaela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Deseti susret pedagoga Hrvatske: Pedagoške kompetencije u suvremenom kurikulumu

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 13-16.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Nastava; nastavnik; komunikacijska kompetencija; govorna dominacija; aktivno slušanje
(Teaching process; teacher; communicative competence; verbal domination; active listening)

Sažetak
Pedagoški je odnos u svojoj biti komunikacijski proces. Nemoguće je biti nastavnikom i neprestano ne odašiljati poruke koje imaju odgojni potencijal. Upravo je zbog toga nužno da nastavnici razvijaju svoju komunikacijsku kompetenciju. Verbalni aspekt komunikacijske kompetencije uključuje receptivne (slušanje i čitanje), kao i produktivne vještine (govorenje i pisanje). Izlaganjem će se problematizirati odnos udjela vremena koji nastavnik tijekom nastave provede slušajući, odnosno govoreći. U razredu je izrazito zastupljena govorna djelatnost nastavnika. Prema istraživanjima koja će se prezentirati, dvije treće nastavnog vremena zauzima govor nastavnika. Govornom dominacijom nastavnik narušava simetričnost nastavne komunikacije. Simetrična bi komunikacija označavala takvu razrednu komunikaciju u kojoj su učenici i nastavnik podjednako govorno aktivni tijekom nastave. Za asimetričnu se komunikaciju može tvrditi da je „prirodna“ u procesu vođenja jer se od nastavnika i očekuje da bude aktivan, inicijator, kreator aktivnosti, organizator, čak i animator, te u svakom slučaju dobar govornik. Sami učenici od nastavnika nipošto ne očekuju pasivnost. Stoga se može reći da asimetričnost komunikacije nije nužno loša, ali ne smiju se zanemariti poruke koje ona u svojoj asimetričnosti može sadržavati i ukazati na neravnomjeran odnos moći nastavnika i učenika. Poželjno je da nastavnik svoju moć, koja proizlazi iz same njegove uloge u nastavi, demonstrira na način da njome iskaže autoritet, a ne dominaciju nad učenicima. S nastavničkom dominacijom su povezani pojmovi prisile, kontrole ponašanja, manipulacije i demagogije koji pedagogiji nisu prihvatljivi. S druge strane, nastavnički autoritet jest njegov pokušaj da dokaže svoj legitimit učenicima (opravda svoju ulogu), odnosno stekne njihovo povjerenje. Autoritet se ogleda u tome kako će nastavnik u komunikaciju s učenicima ugraditi godine osobnog i profesionalnog razvoja, tj. vlastita uvjerenja o tome kakva bi nastava trebala biti. Autoritet je dinamična kategorija – utemeljen je u teorijskim znanjima, a potvrđuje se praktičnim iskustvima nastavnika. Osim autoriteta, komunikacijom se otkrivaju mnoge druge poruke o sebi. U komunikaciji je uvijek prisutno samoočitovanje, pa učenici s kojima nastavnik komunicira mogu zaključiti što misli o njima, sebi i njihovom odnosu. Na odnos učenika i nastavnika ne utječe samo nastavnikova sposobnost da izražava svoje stavove, već i sposobnost da prihvati tuđe. Iako receptivna vještina, slušanje je izazito bitno u pedagoškome odnosu. Nastavnik bi morao u nastavi primjenjivati aktivno slušanje. Ono se od pasivnoga slušanja razlikuje po tome što uključuje kognitivnu komponentu. Time slušanje ne ostaje samo na senzoričkoj razini, već se sadržaj poruke misaono prerađuje. Nastavnik koji aktivno sluša osim površinskog sadržaja poruke čuje i učeničke potrebe i osjećaje koji su njezinoj podlozi. Nastavnik tada može prepoznati i apel koji mu je upućen, tj. utvrditi koja su učenička očekivanja. Aktivno slušanje može imati terapeutski učinka za učenika, a s obzirom da je nastavnik snažan model djelovanja, učenici mogu naučiti i sami aktivno slušati jedni druge. Mnogo je nesporazuma u nastavi koji ne nastaju zbog zlonamjernosti već nedovoljno razvijene komunikacijske kompetencije pri slušanju ili govornome izražavanju. U izlaganju će se naglasiti da nastavnik ima obvezu osvijestiti vlastitu komunikaciju i razvijati je istovremeno pomažući učenicima da sami uspješnije komuniciraju. Razvoj komunikacijske kompetencije jest cjeloživotni posao.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
245-1221170-1041 - Potreba novog položaja učenika u nastavi i izvan nastave (Anđelka Peko, )

Ustanove
Fakultet za odgojne i obrazovane znanosti, Osijek

Autor s matičnim brojem:
Rahaela Varga, (317673)