hrvatski

Poligenska osnova kronične bubrežne bolesti

Isčitavanjem kompletnog humanog genoma započela je nova era u mnogim disciplinama biomedicine. Taj je napredak išao u korak s razvojem tehnologije. Može se reći da u posljednjih desetak godina najizraženiji razvoj bilježe metode molekularne dijagnostike. Ekonomski eksperti predviđaju da će se takav trend i nastaviti kretati u pravcu sve većeg ulaganja u taj dio tržišne ekonomije. Taj se razvoj kreće eksponencijalnom brzinom i presudan je moment u razvoju medicine. Ono što je nekad bilo nezamislivo ljudskom umu, danas je stvarno. Nove tehnologije iz temelja mijenjaju medicinsku struku, odnosno način pristupa bolesniku. Danas liječimo bolest bubrega, u budućnosti ćemo znati kako ju možemo prevenirati. Tisuće različitih gena potencijalni su čimbenici rizika odgovorni za kompleksan slijed zbivanja u nastanku i razvoju kronične bubrežne bolesti. Pri tome je svakako doprinos individualnog genetskog čimbenika neznatan, dok ukupan rizik u jedne osobe predstavlja agregat združenih učinaka svih pojedinačnih čimbenika zajedno. Gensko probiranje sa svrhom definiranja rizika od nastanka i progresije kronične bubrežne bolesti još uvijek nije dostupno u rutinskim laboratorijima, iako su tehnološki i analitički preduvjeti u tom smislu zadovoljeni. Skora budućnost donosi nam laboratorij koji će nuditi takvu kompleksnu procjenu genske podloge ne samo kronične bubrežne bolesti, već i mnogih drugih poligenskih bolesti. Jednako tako, skora budućnost donosi nam medicinu koja će znati i moći upotrijebiti takve informacije.

polimorfizmi, angiotenzin konvertirajući enzim, apolipoprotein E, metaloproteinaze matriksa

nije evidentirano