hrvatski

Pogodnost sustava pridobivanja drvne biomase u smrekovoj šumskoj kulturi

Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja pogodnosti primjene djelomično mehaniziranih i mehaniziranih sustava pridobivanja drvne biomase u uvjetima neprorjeđivane smrekove šumske kulture. Kao preduvjet za interpretaciju razultata istraživanja sustava pridobivanja drvne biomase istražen je potencijal i značajke nadzemne biomase stabala obične smreke, koje ju definiraju u smislu ulazne sirovine u proizvodni sustav. Izrađeni su matematički modeli za izračun količina i strukture nadzemne biomase te udjela vode u pojedinim segmentima stabla. Provedena istraživanja rezultirala su dinamičkim modelom za komparativnu analizu učinkovitosti rada istim sredstvima, a različitim metodama rada, odnosno usporedivim metodama, a različitim sredstvima rada. Terenski je dio istraživanja proveden na pokusnoj plohi (44º37' N, 15º19' E ; n.v. 573 m) na području gospodarske jedinice „Žitnik“ kojom gospodari Šumarija Perušić Uprave šuma Podružnice Gospić trgovačkoga društva „Hrvatske šume“ . Istraživana smrekova šumska kultura starosti 42 godine osnovana je sadnjom sadnica u redove s razmakom sadnje 2 × 2 m. Stablima nisu orezivane grane, a prva je proreda provedena tijekom ovoga istraživanja. Sukladno ciljevima istraživanja formirana su četiri sustava pridobivanja drva. Djelomično mehaniziranim sustavima pridobivanja drva (sortimentnom i stablovnom metodom) sječa i izrada stabala obavljena je ručno-strojno motornom pilom, a privlačenje skiderom. Mehaniziranim sustavima pridobivanja drva (sortimentnom metodom i metodom utovarnih duljina) sječa i izrada obavljena je strojno harvesterom, a izvoženje forvarderom. Sustavi su upotpunjeni iveračem za izradu drvne sječke na pomoćnom stovarištu. Utvrđeno je da je jedinični trošak sječe, izrade i primarnoga transporta po stablu najmanji primjenom sortimentne metode mehaniziranim sustavom, slijedi primjena metode utovarnih duljina mehaniziranim sustavom i primjena stablovne metode djelomično mehaniziranim sustavom, a trošak primjene sortimentne metode djelomično mehaniziranim sustavom dvostruko je veći. Za proizvodnju konačnog šumskog proizvoda (drvne sječke), troškovima stablovne i metode utovarnih duljina treba pridodati još i odnosne troškove iveranja, no unatoč tome njihova je primjena još uvijek troškovno pogodnija od primjene sortimentne metode djelomično mehaniziranim sustavom. Mehanizirani sustav pridobivanja zbog neusporedivo veće proizvodnosti, u troškovnom pogledu, nema alternative pri provođenju prorede u istraživanoj šumskoj kulturi. Uporaba djelomično mehaniziranog sustava pridobivanja može biti opravdana samo u slučaju nužnosti provođenja geometrijske prorede sječom jednostrukih redova, a prednost mu je i manje oštećivanje preostalih dubećih stabala (pri sječi dvostrukih redova).

proizvodnost; troškovi; drvna sječka

nije evidentirano