hrvatski

Osvrt na prošlost te pogled na budućnost rasadničke proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala u Hrvatskoj

Šumski reprodukcijski materijal predstavlja osnovu svih zahvata osnivanja šuma (pošumljavanje slobodnih šumskih i zapuštenih poljoprivrednih površina, opožarenih površina, deponija, kamenoloma, zaštitnih pojaseva te potpomaganje prirodne obnove). Porast negativnih utjecaja na prirodne ekosustave te povećanje potreba društva za svim funkcijama koje šume osiguravaju otvaraju prostor intenzivnijoj rasadničkoj proizvodnji u budućnosti. Stoga bi pošumljavanje u budućnosti trebalo imati istaknutiji značaj u gospodarstvu RH s obzirom da osim pridobivanja šumskih proizvoda, ekoloških i ostalih funkcija, šume osiguravaju i ekonomsku ulogu u okvirima sporazuma koje je RH potpisala uoči pristupanja EU. Hrvatski šumarski institut je 60-ih godina 20. stoljeća osnovan s ciljem podizanja šumskih nasada u različite svrhe te je bio vodeća institucija u proizvodnji šumskog reprodukcijskog materijala. Također, od 1992. godine kontinuirano provodi stručni nadzor rasadničke proizvodnje koja ukazuje na konkretne potrebe kako u prirodnim šumskim sastojinama tako i umjetno podignutim šumskim nasadima. Podaci petogodišnjeg razdoblja po rasadnicima, vrstama drveća i načinu uzgoja sadnica značajni su za analizu dosadašnje proizvodnje te pokazuju negativan trend. Procjena proizvodnje u budućnosti te procjena svih prikladnih površina za privođenje šumskoj proizvodnji uskladiti će se s uredbama Strategije ruralnog razvoja 2014-2020. Osim autohtonih vrsta poseban osvrt daje se na dosadašnju i buduću proizvodnju pionirskih vrsta pogodnih za osnivanje energetskih nasada (vrba, topola, bagrem) te rijetkih i ugroženih vrsta drveća koje se koriste za oplemenjivanje šuma. Smjernice razvoja rasadničke proizvodnje doprinijeti će kako šumarskom tako i ostalim gospodarskim sektorima.

Rasadnička proizvodnja ; smjernice razvoja ; šumski reprodukcijski materijal.

nije evidentirano