hrvatski

Vukovar 91. i Haaški sud. Između pravde i politike ili politički pragmatizam iznad sudstva

Međunarodni kazneni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osnovan je 1993. godine. U proteklih dvadeset godina rad Suda prosuđivan je iz različitih motrišta, pa se i ocjene uspješnosti njegove misije kreću u rasponu od značajnog doprinosa izvršenju pravde i sankcioniranju krivaca, do ocjene da je riječ o političkom sudu koji je bio više u funkciji uspostave (nepravednog) mira, a manje kažnjavanja stvarnih ratnih zločinaca. U ovom sažetom osvrtu, na temelju dostupne dokumentacije Haškoga suda, kao i odabrane recentne znanstvene i druge literature, prikazan je odnos Haškoga suda prema zločinima koji su počinjeni u Vukovaru tijekom 1991. godine. Premda su u ljeto i jesen 1991. u Vukovaru i njegovoj okolici počinjeni brojni ratni zločini kao i druga teška kršenja međunarodnoga humanitarnog i ratnog prava, što je dokumentirano brojnim svjedočanstvima kao i znanstvenim istraživanjima, počevši od brutalnog razaranja grada, preko ubijanja njegovih stanovnika, sve do nezapamćenog zločina na Ovčari, pred Haškim sudom su se vodili ili se još uvijek vode postupci samo protiv devet osoba ; do danas su za počinjene zločine pravomoćno osuđene samo dvije osobe (Mrkšić i Šljivančanin), jedna osoba je pravomoćno oslobođena krivnje (Radić), dvije osobe su preminule prije izricanja presuda (Dokmanović i Milošević), dvije osobe su nepravomoćno oslobođene (Stanišić i Simatović), jedna osoba čeka prvostupanjsku presudu (Šešelj), a jedna osoba je tek u početnoj fazi suđenja i prvostupanjska se presuda ne očekuje prije 2015. (Hadžić). To znači da je Vukovar '91. u kontekstu Haškoga suda ostao uglavnom kaznenopravno nesakcioniran, s vrlo reduciranom odgovornošću ključnih aktera agresije i rata za počinjene ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i teška kršenja međunarodnoga humanitarnog i ratnog prava.

Vukovar; Haaški sud; ratni zločini

nije evidentirano